Petar Stanković – jedan od najuglednijih Istrana u Europi

Ovogodišnji Memorijal Petra Stankovića naslovljen “Barban u srcu” održava se danas i sutra, 25 i 26. veljače, u barbanskoj osnovnoj školi. Tim smo povodom razgovarali s jednim od njegovih organizatora, prof. dr. Slavenom Bertošom sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

– Memorijal Petra Stankovića postao je tradicionalna manifestacija krajem veljače. Kako je krenula inicijativa za revalorizacijom i ponovnim predstavljanjem lika i djela tog velikog intelektualca?
– Poticaj je krenuo 2010. od strane načelnika Općine Barban Denisa Kontošića koji me zamolio može li za potrebe sastavljanja tekstova o prošlosti Barbana i njegovog područja iskoristiti i moje do tada objavljene radove. Poviješću Barbana bavim se, naime, više od 20 godina i imam petnaestak objavljenih znanstvenih priloga, a upravo je tiskana i moja knjiga “Barban i mletački Loredani. Život u pokretu, ljudi i događaji” koja će službeno biti predstavljena na proljeće. Na zajedničkim je susretima koji su uslijedili zaključeno da je Barbanština kraj vrlo bogate i zanimljive prošlosti koju bi valjalo pokazati javnosti, ali i dalje znanstveno i stručno istraživati. Zato je načelnik predložio mogućnost organiziranja godišnjih skupova na kojima bi sudjelovali istraživači različitih struka i profila, ali i svi ljubitelji barbanske prošlosti.
Kao datum skupa određena je obljetnica rođenja poznatog barbanskog kanonika, erudita i polihistora Petra Stankovića, 24. veljače 1771. Glavni organizator i pokrovitelj skupa je Općina Barban, a uz nju suorganizatori su Župa sv. Nikole u Barbanu, Turistička zajednica Barban i Osnovna škola Jure Filipovića, u čijem se prostoru susreti svake godine i održavaju. Kao veliki ljubitelj zavičajne prošlosti, vrlo sam se rado prihvatio uloge voditelja znanstvenog skupa i glavnog urednika pripadajućeg zbornika radova nazvanog “Barbanski zapisi”.

– Koji je cilj ovoga znanstvenog skupa?
– Prvi memorijal Petra Stankovića “Barban u srcu” održao se 2011., ali tada to još nije bio pravi znanstveni skup u punom smislu riječi. U zgradi donje, stare osnovne škole u Barbanu održao sam 25. veljače te godine predavanje pod naslovom “Crtice iz barbanske novovjekovne prošlosti”, a dan kasnije u sportskoj dvorani Osnovne škole Jure Filipovića bio je organiziran i zabavni dio. U mnogobrojnoj publici koja je slušala predavanje bili su porečki i puljski biskup mons. Ivan Milovan te župnik Župe sv. Nikole u Barbanu vlč. Mirosłav Paraniak, koji je potom postao i član uredništva zbornika.
Općinski je načelnik odmah pokazao ne samo veliki entuzijazam, zainteresiranost i želju da se memorijal organizira pod pokroviteljstvom i uz financijsku pomoć Općine Barban, već je i sam počeo istraživati teme koje su ga zanimale i o kojima je potom i govorio na svim idućim susretima. Cilj je znanstvenih skupova javnosti izložiti sve ono što je tijekom prošlosti o Barbanu i Barbanštini zabilježeno, manje u postojećim monografijama, a mnogo više u obliku različitih segmenata razasutih po mnogobrojnim radovima i prilozima, a potom okupiti skupinu stručnjaka, s različitih znanstvenih polja, koji bi vlastitim angažmanom proučili i potom na memorijalima predstavili svoja istraživanja. Do sada se održalo šest znanstvenih skupova, a objavljena su četiri zbornika s više od 1.100 stranica teksta o ovom vrlo lijepom i zanimljivom dijelu Istre.

– Koji su sve aspekti Stankovićeva stvaralaštva predstavljeni tijekom dosadašnjih izdanja?
– Svaki znanstveni skup započinje najprije izlaganjima o Petru Stankoviću, a potom slijede ostale povijesne, arheološke, jezikoslovne, književne, gospodarske i druge teme. Na dosadašnjim susretima govorilo se o Stankoviću kao arheologu, o njegovom doprinosu proučavanju puljskog amfiteatra i o jeziku njegovog “Kratkog nauka karstijanskoga” (2012.), potom o pismima Petra Stankovića u rukopisnom fondu Accademie dei Concordi u Rovigu, o njegovim radovima s područja agronomije, o njegovom prijevodu na čakavsko narječje starog soneta na istriotskom dijalektu te o stilskim figurama u zbirci pjesama “Versi del canonico Pietro Stancovich” (2013.). Bilo je riječi i o imovini Stankovićevih na Barbanštini i njegovoj tužbi protiv kanonika Petra Feretića 1806. (2014.), kao i o kanonikovoj ostavštini u Sveučilišnoj knjižnici u Puli, crkvenim prilikama u Župi Barban prema njegovom zapisniku iz 1830., o rimskim akveduktima P. Stankovića te o njegovom pedagoškom radu (2015.). Većina tih priloga može se pročitati u “Barbanskim zapisima”.

– Petar Stanković bio je veliki intelektualac o čijem radu šira javnost do nedavno nije puno znala.
– Petar Stanković/Pietro Stancovich nedvojbeno je bio jedan od najuglednijih Istrana u Europi u prvoj polovici XIX. stoljeća, ali se zanimanje za njegovo djelo pojavilo tek u drugoj polovici XX. stoljeća. On i njegov rad dobro su poznati u znanstvenim i stručnim krugovima, ali i među lokalnim žiteljstvom, posebice Pazinštine, odakle je potjecala njegova razgranata obitelj, te Barbanštine, gdje je živio cijeli život te tamo i počiva na mjesnom groblju sv. Križa. Volio je putovati, sudjelovati na znanstvenim susretima, održavao je veze s mnogim uglednim osobama. Bio je član niza znanstvenih i umjetničkih, pretežito georgičkih akademija i društava. Ono što se o Stankoviću ni danas ne zna najviše se odnosi baš na njegovu suradnju s mnogobrojnim kulturnim ustanovama, poglavito u inozemstvu. Osim arhiva Accademie dei Concordi u Rovigu, koji je 90-ih godina pregledao prof. dr. Miroslav Bertoša, nisu, naime, uopće poznati arhivi ostalih akademija, a znamo da je broj onih s kojima je Stanković surađivao i s čijim se članovima i osobno dopisivao bio priličan.

– Možete li nam nešto reći o posebnostima ovogodišnjeg izdanja i novim publikacijama koje prate ovaj skup.
– Svaki se novi znanstveni susret barem po nečemu razlikuje od prethodnog, pa je to slučaj i ove godine. Uz uobičajeno predstavljanje zbornika, govorit ćemo i o jednoj novoj knjizi, a imamo i nekoliko izlagača koji do sada nisu nastupali na našem skupu. Teme naših ovogodišnjih susreta, prvi dan skupa, bit će vezane za Petra Stankovića: Anton Percan govorit će o palači obitelji Stanković u Barbanu, Denis Kontošić o Stankoviću kao pjesniku, a dr. Sandro Cergna o Stankovićevom zanimanju za ihtiologiju, što se uočava iz pisama koje je uputio Giandomenicu Nardu u Veneciju. Nakon kratkog predaha, uslijedit će izlaganje Lucijana Benkovića o don Luki Kircu, barbanskom župniku od 1887. do 1895., dok će profesor Josip Šiklić obraditi stanovništvo Barbana prema popisima iz 1531. i 1945.
Preostala izlaganja uslijedit će drugi dan skupa: dr. Lina Pliško i Romana Percan govorit će o rakljanskoj frazeologiji, prof. dr. Lenko Uravić i Roberta Kontošić predstavit će model valorizacije uvale Blaz, Matija Drandić pričat će o povijesti Barbanskog statuta, a ja o Sutivancu u Uskočkom ratu prema epizodi iz 1616. Samanta Paronić obradit će potom podatke iz matičnih knjiga vjenčanih od 1815. do 1821., Marko Jelenić Barbanštinu u godinama smrtnosti od 1821. do 1841., dr. Stipan Trogrlić govorit će o Župi Barban i agrarnoj reformi 1945.-1946., a Iva Kolić o Antifašističkoj fronti žena s posebnim osvrtom na Barbanštinu.
Prvi dan skupa predstavit ćemo IV. svezak zbornika “Barbanski zapisi”, u kojem će biti objavljeni svi prilozi s prošlogodišnjeg susreta. O zborniku će govoriti profesor Josip Šiklić, a o prikupljanju tekstova i važnosti ovog izdanja govorit će Denis Kontošić, načelnik Općine Barban i ja kao glavni urednik.
Drugi dan skupa započet će s predstavljanjem knjige mlade povjesničarke Samante Paronić “Logori smrti. Potresna stvarnost barbanskih i proštinskih ‘evakuiraca’ (1914.-1918.)”, koju je nedavno tiskala izdavačka kuća Geaidea iz Pule. Uz autoricu i općinskog načelnika Kontošića, o knjizi će govoriti njezini recenzenti prof. dr. Nevio Šetić i ja. Za područje Barbanštine i Proštine ovo je prvo sustavno istraživanje i prva monografija o navedenoj problematici, koja donosi niz novih podataka otkrivenih i zapisanih upravo autoričinom marljivošću. Knjiga je važna i zato jer je tiskana prigodno, odnosno baš u godinama kada se obilježava stogodišnjica Prvog svjetskog rata.

– Kakvi su planovi za budućnost ovoga memorijala?
– Znanstvenim skupovima i zbornicima želja nam je ukazati na raznolike sastavnice bogate barbanske prošlosti koja u mnogim svojim aspektima još uvijek nije sustavno proučena, a postoje i mnogobrojne slabije poznate teme. Također, u budućnosti želimo proširiti istraživačke horizonte, otvoriti nova polja i nove teme te preko njih istaknuti nove rezultate suvremenih istraživanja.
Budući da suradnici Memorijala Petra Stankovića žive i rade u Istri, izvrsno je poznaju, pa je između ostalog i to nedvojbeno jamstvo kvalitete njihovih istraživačkih nastojanja, čemu ćemo pozornost posvećivati i u budućnosti. S obzirom na činjenicu da je Barbanština kraj iznimno bogate prošlosti, vrlo je vrijedno i pohvalno istaknuti činjenicu da Općina Barban i njezin načelnik svesrdno podupiru višestruka nastojanja za daljnjim multidisciplinarnim istraživanjima prošlosti, ali i sadašnjosti i budućnosti svojeg područja, brinući se o organizaciji i redovitom godišnjem održavanju znanstvenih skupova, a također i redovitom tiskanju pripadajućih zbornika. Budući da je Istra, općenito gledajući, područje s vrlo naglašenim interesom za zavičajnu prošlost i njezino proučavanje, važno je naglasiti da veliku ulogu u tome ima i Općina Barban.
Organizator skupa je Općina Barban, a suorganizatori TZ Barbana i OŠ Jure Filipovića.

(Vanesa BEGIĆ)
Objavljeno: 25.02.2016 | Glas Istre