Barbanština ponosna na svoja ulja

U organizaciji Općine Barban i Turističke zajednice u petak navečer u prostorima stare škole održana je sedma po redu smotra maslinovog ulja barbanštine. Bila je to prilika da maslinari s tog područja prezentiraju kvalitetu svojih ulja i pokažu da i ovaj dio Istre, koji još uvijek nije toliko razvikan po broju maslinara, ima popriličan broj entuzijasta i zaljubljenika u masline.

Također, pokazalo da se njihov trud i upornost iz godine u godinu sve više pretaču u poprilične količine kvalitetnog maslinovog ulja, a smotra je i svojevrsni dokaz da nekadašnja razmišljanja da na barbanštini ulike ne rastu, više jednostavno ne stoje.

Na ovogodišnjoj smotri okupilo se trinaest izlagača koji su donijeli uzorke ulja, a po reakcijama posjetitelja čini se da barbanska ulja itekako zaslužuju pažnju. Iako je ranijih godina na smotrama sudjelovalo i do 20-tak izvođača, ove ih je godine bilo manje, no maslinari s kojima smo razgovarali uvjereni su kako će Barban s vremenom još više biti prepoznatljiv po svojim uljima i da će vrlo brzostati uz bok najpoznatijim maslinarskim istarskim mjestima.

Jedan od izlagača Nenad Filipović (OPG Filipović) smatra da je smotra idealna prilika za predstavljanje barbanskih maslinara, rekavši da već godinama sudjeluju na sličnim manifestacijama.

– Imamo zasađeno 1.500 stabala maslina i sve više se maslinarstvom bavimo profesionalno. Ove smo godine dobili oko 400 litara ulja i mogu reći da je godina bila dobra te smo izuzetno zadovoljnikvalitetom, kazao je Filipović koji smatra da Općina i dalje treba raditi na promociji svojih maslinara jer kako je rekao, na području barbanštine raste oko 25 tisuća maslina.

– Ovakav događaj itekako je potreban u Barbanu no uvjeren da sam da bi na smotri sudjelovalo i više izlagača kad bi se ulja ocjenjivala. Stoga je moj prijedlog da se razmišlja u tom smjeru, kako bi smotra u budućnosti imala natjecateljski karakter, što bi dodatno motiviralo maslinare da se uključe i sudjeluju, kaže Filipović.
Svojim su se uljima ove godine predstavili Željko Batel, Pio Mirković, Slavko Marčeta, Mauricio Trošt, Edi Camlić, Vinko Ciceran, Milenko Mirković, Adolf Cinkopan, Anton Zustović, Milio Bulić, Albino Rojnić i OPG Filipović.

(D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)

Objavljeno: 28.11.2015 | Glas Istre

aman3175750.jpg.crop_display aman3175754.jpg.crop_display aman3175758.jpg.crop_display aman3175759.jpg.crop_display aman3175746.jpg.crop_display

Armando Stanišić iz Pićna hrvatski poduzetnik godine

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM-CROMA) dodijelilo je, na svečanosti održanoj 27. Studenog u zagrebačkom hotelu Westin, nagrade trinaestorici laureata, među kojima je za poduzetnika godine izabran Armando Stanišić, osnivač i direktor tvrtke A.B.S., Kukurini kod Pićna, utemeljene 1994. godine.
U obrazloženju piše da Stručni žiri i Upravni odbor HUM-Croma dodjeljuje Stanišiću nagradu Poduzetnik godine i priznanje za osobni doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva u segmentu izvozno orijentiranog malog poduzetništva. PVC stolarija je glavni proizvod tvrtke ABS koja se izrađuje i ugrađuje sukladno najstrožim uredbama o uštedi energije i zvučne izolacije.
Radi povećanja proizvodnje i širenja asortimana A.B.S. je izgradio novu tvornicu s proizvodnom halom i upravnom zgradom veličine 6.000 kvadratnih metara u Poduzetničkoj zoni Barban-Krvavci. Vrednote projekta prepoznala je Hrvatska banka za obnovu i razvitak i dodijelila kredit, a Općina Barban osigurala zemljište za izgradnju impresivnog objekta.
Od kada je Hrvatska članica Europske unije ABS-u su se širom otvorila vrata tog velikog i zahtjevnog tržišta gdje oko 45 posto proizvoda plasira u zemlje zapadne Europe, poput Njemačke, Švicarske, Slovenije i Italije.
Tvrtka A.B.S. zapošljava 110 djelatnika, a među njima su uz suprugu i dva sina, koji su oslonac sadašnjosti i budućnosti tvrtke. Respektabilna je i referentna lista tvrtke A.B.S., a na poduljoj listi može se izdvojiti pulska osnovna škola „Veli Vrh“, koja kotira za jednu od najljepših u Hrvatskoj, sportska dvorana u gradu Krku te niz drugih privatnih, poslovnih i javnih objekata, uključujući i nedavno otvorenu energetski obnovljenu bolnicu na Križinama u Splitu.

(Tekst i foto: Asim Čabaravdić)
http://www.istarski.hr/node/20950

Pješačenje Putem sv. Martina

BARBAN – Protekle subote, u čast Martinje, održano je sad već tradicionalno pješačenje stazom nazvanom Putem sv. Martina. Pozivu na pješačenje, unatoč hladnom i maglovitom vremenu, odazvalo se 40-ak pješaka koji su uspješno svladali stazu dužine 14 kilometara. Start je u Bičićima odakle su pošli preko Glavani i tamošnjeg Adrenalinskog parka, gdje su najhrabriji isprobali adrenalinsku ljuljačku, pa kroz Feštinku i Boljunku, Trlje, Črnjak i Škitaču nazad u Bičiće. Organizatori su se pobrinuli za krofne, napitke i mandarine kao osvježenje na stazi, a predivna priroda jesenjih boja upotpunila je doživljaj. Putem se moglo naći vrsta gljiva, a oni iskusniji upustili su se i u njihovu berbu. Po završetku pješačenja, svi sudionici utažili su glad porcijom domaćeg fažola uz kapljicu bičićanskebilice.

(P.S.)

Objavljeno: 16.11.2015 | Glas Istre

Pješačenje Putem sv. MartinaPješačenje Putem sv. MartinaPješačenje Putem sv. MartinaPješačenje Putem sv. Martina

Grandići: Dom za starije ugodno mjesto za treću dob

Otkad je Dom za starije i nemoćne u Grandićima kod Barbana promijenio vlasnika, dodatno je uređen i postao je ugodno mjesto za život.

Tijekom našeg nedavnog posjeta, doduše najavljenog, ova ustanova koju je nekad pratio loš glas zbog neadekvatnog smještaja korisnika i radnih uvjeta, sada se doimala kao sasvim pristojno mjesto za život i rad. Zgrada je “ušminkana”, sobe su čiste i uredne, opremljene novim krevetima i namještajem. Korisnici i djelatnici su pak razgovorljivi, nasmiješeni i dobro raspoloženi.

Nakon što je Dom za starije i nemoćne u Grandićima prije oko četiri godine preuzeo novi vlasnik poslovanje je temeljito reorganizirano, a podignut je i standard kvalitete smještaja, zdravstvene njege, skrbi i prehrane korisnika, ističe ravnatelj Krasnodar Marković.

– Vlasnik pulskog Doma Sv. Polikarp Martin Kliman je vlasnik i ovog Doma u Grandićima. Centar za pomoć i njegu Pula je ustanova koja je otvorila ovaj Dom i ona spada u Polikarp grupu. Imamo Dom Sv. Polikarp, Kuću Sv. Polikarpa i Centar za pomoć i njegu Pula, pod kojim je ova ustanova u Grandićima, objašnjava Marković, koji je pak postao ravnatelj prije godinu dana.

– Imamo sve potrebne dozvole za rad. Ovdje imamo sedam zaposlenih; dvije kvalificirane medicinske sestre, četiri kvalificirana njegovatelja i spremačicu, za razliku od mnogih domova koji si to ne mogu ili ne žele priuštiti jer je to veliki trošak. Svaki dan imamo medicinsku sestru u smjeni, njegovateljice su također stalno ovdje i to je naša prednost, navodi.

Dom trenutno ima 19 štićenika, a može ih biti maksimalno 20. Dostavljač svaki dan dovozi svježu hranu iz Pule. Kuhinja u Kući Sv. Polikarpa obnovljena je prije godinu dana i u potpunosti je u skladu sa HACCP standardima, navodi. I dalje ulažu u sanaciju, kaže, obavljeni su radovi na stolariji, popravci vrata, prozora, uređena je čajna kuhinja, a zidovi su oličeni. Uložili su i u opremu, u nove krevete i posteljinu.

– Imamo pokretne i nepokretne štićenike u trokrevetnim i četverokrevetnim sobama, a muškarci i žene su odvojeni. Posjeti su uvijek dozvoljeni osim u vrijeme njege, članovi obitelji štićenika su dobrodošli pa i nenajavljeno. Uvjeti smještaja su u redu i nemamo prigovora, ovdje dvaput mjesečno dolaze dvije časne sestre, održavaju se duhovne vježbe, a dolazi i fizioterapeut.

Ovdje nije robija, ovdje je obiteljska atmosfera i druženje, kaže Marković, dodajući da se u budućnosti, kad Općina riješi vlasničke odnose za cijelu zgradu, planira i proširenje ove ustanove eventualnim podizanjem još jednog kata čime bi mogli podignuti kapacitet na 50 korisnika.

Zadovoljni su i korisnici s kojima smo razgovarali, primjerice, 87-godišnja Ana Vojnić iz Valture u ovoj ustanovi je već gotovo sedam godina.

– Tu mi je dobro, prave žene, dobro delaju, mogu im zahvaliti. Već dugo sam tu, radije bin bila doma, ali moji su na poslu, a tu me posjete, dođu mi i sin i unuki i nevista, kaže gospođa Ana.

Objavljeno: 25.11.2015 | Glas Istre

(P. LUKEŽ; Snimio M. ANGELINI)

GRANDICIGRANDICI2

GRANDICI3GRANDICI1

 

Izdana “nova Biblija” istarskog gljivarstva

Više od 200 ljubitelja gljiva, pješačenja i boravka u prirodi odazvalo se subotnjoj manifestaciji u Draguzetima kod Barbana gdje se u tamošnjem Društvenom domu održala izložba gljiva i promocija knjige “Gljive u Istri” autora Zdenka Osipa. Također, u sklopu izložbe i promocije, bilo je i organizirano pješačenje pješačko-konjičkom stazom “Putem gljiva”.

zdenko osip

Prema riječima načelnika Općine Barban Denisa Kontošića, u Draguzete je došlo više od 200 ljudi iz svih krajeva Istre što ovu manifestaciju čini iz godine u godinu sve posjećenijom. Na pješačenje se krenulo oko 9 sati, i uz lagani hod, bralo se gljive, razgovaralo, družilo i uživalo u prirodi, rekao je Kontošić.

Nakon pješačenja, za sve sudionike i posjetitelje pripremljena je velika fritaja s gljivama kojoj je malo tko mogao odoljeti. Združenim snagama, pripremili su fritaju s čak 15 vrsta gljiva, a podijeljeno je oko 300 porcija. Također, bilo je ondje i dobrog barbanskogterana, kolača, kave, za koje su se pobrinuli sami mještani.

U međuvremenu je u Društvenom domu bilo moguće pogledati izložbu gljiva koju je postavio Zdenko Osip, ujedno i autor knjige “Gljive u Istri” čija je prezentacija održana upravo u subotu, a koju je vodio Budimir Žižović.

– Možemo slobodno reći da je to “nova Biblija” istarskog gljivarstva, rekao je načelnik Kontošić, prelistavajući knjigu. Sam autor Osip, rekao nam je da knjiga sadrži relativno mali broj vrsta gljiva u Istri, njih 57, od čega obrađuje 17 otrovnih.

– Gljivarstvom se bavim od 25 do 30 godina, i mogu reći da se ova knjiga u mnogočemu razlikuje od ostalih koje sam imao prilike čitati. Prije svega, u knjizi sam svakoj gljivi posvetio maksimalnu pažnju pa tako je opis svake pojedine na tri do četiri stranice, rekao nam je Osip.

Na pitanje koliko u Istri ima vrsta gljiva, Osip veli da ih je u vrijeme kada se on počeo baviti gljivarstvom bilo više od 600, a sada ih je za trećinu manje. Kao razlog manjeg broja Osip vidi u ljudskom faktoru, odnosno u urbanizaciji.

Veli da se knjiga trenutno može kupiti u knjižarama u Puli, no u budućnosti je plan da je svaka istarska knjižara ima. Knjiga “Gljive u Istri” košta 260 kuna.

(N. SOFTIĆ; Snimio D. ŠTIFANIĆ)

izložba

Solarna elektrana u Barbanu radi punom parom

U Poduzetničkoj zoni Barban električna se energija troši, ali i proizvodi! Fotonaponska elektrana Barban tvrtke Amnis Energija djeluje već pola godine, a u punom je pogonu od veljače. Sa snagom od 0,57 MW to je, nakon kanfanarske elektrane od jednog megavata, druga solarna elektrana po snazi u Istri, a treća u Hrvatskoj, s obzirom da je najveća u Varaždinu.

solarna-elektrarna-barban

U barbanskoj zoni 2.866 panela raspoređeno je na površini od 1,2 hektara, a investicija Amnis Energije, koja djeluje u sklopu LSG grupe sa sjedištem u Beču, teška je 1,2 milijuna eura, otkriva nam njen direktor Werner Schoissengeier. U tom tehnički sofisticiranom pogonu zaposlena je tek jedna osoba, a opslužuje ga i služba za održavanje, rekao nam je Mirko Sečić iz iste tvrtke.

– Unatoč lošem vremenu u veljači i ožujku, do sada smo proizveli tri posto više struje od plana. Nakon godina razvijanja i realizacije, ovo na koncu ispada kao ipak uspješna priča, rekao je Schoissengeier. U kontrolnoj sobi elektrane imali smo prilike vidjeti trenutne podatke o radu elektrane, a uočili smo da je do sada, dakle u zadnjih šest mjeseci, proizvela više do 400 MWh.

Zašto direktor Amnisa na koncu kaže da je ovo ipak uspješna priča? Zato jer otkad su došli u Barban i pokrenuli projekt prošlo je za investitore neprihvatljivo dugih 4,5 godina, a pritom se u Hrvatskoj susreću i s problemom premalih kvota za proizvodnju električne energije.solarna-elektrarna-barban-1

– Naišli smo na puno prepreka administracije, ne lokalne, i problema s elektrodistribucijom. Za usporedbu kako je teško ostvariti ovakav program u Hrvatskoj govori vam podatak da smo u Rumunjskoj pustili u pogon elektranu od čak 115 MW! Snaga elektrana u cijeloj Hrvatskoj iznosi tek 20 MW, a obnovljivi izvori energije (vjetar, Sunce, voda…) sudjeluju sa samo tri posto u ukupnoj proizvodnji.

Proizvođače ubija i otkupna cijena proizvedene električne energije pa ova elektrana nama i nije nešto profitabilna. No, odlučili smo je izgraditi pod bilo koju cijenu i zbog Općine Barban koja nam je od početka izlazila u susret, rekao je Schoissengeier.

(Z. STRAHINJA)

solarna-elektrarna-barban-2solarna-elektrarna-barban-3