Vilama Draguzeti i Rojnići više od milijun kuna iz IPARD-a

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa za završena ulaganja. Sredstva su, naime, odobrena u sklopu mjere 302 “Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti”, a ovoga su puta usmjerena na dvije investicije u turizmu na području Istarske županije.
Tako je putem tog predpristupnog fonda Europske unije, korisniku Vila Draguzeti na području Općine Barban isplaćeno je 559.784 kuna za izgradnju i opremanje tradicionalne kuće za odmor s bazenom. Također, sredstva u iznosu od 560.437 kuna su isplaćena i Vili Rojnići d.o.o. koja je sredstva dobila za izgradnju objekata za pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga. U Agenciji za plaćanja u poljoprivredi navode da je ovim ulaganjima dodatno obogaćena turistička ponuda istarskog poluotoka.

(D. B. P.)

Objavljeno: 04.02.2016 | Glas Istre

Poslovna zona u kojoj žele raditi poduzetnici iz cijele Hrvatske

U poslovnoj zoni Barban – Krvavci koja se prostire na deset hektara na križanju zaobilaznice naselja Barban i županijske ceste Barban – Vodnjan, smještena su proizvodni pogoni tvrtki IZO, ABS, obrta Auto Baggio, te solarna elektrana zagrebačke Amnis energije koja je u vlasništvu Austrijanca Wernera Schoissengeiera. No, dovršava se izgradnja i mnogih drugih objekata, pa će uskoro u ovoj prostranoj zoni, opremljenoj svom potrebnom infrastrukturom, početi poslovati i autoservis Filipović, tvrtka koja proizvodi pesticide Barbancommerce i pulski drvoprerađivač Meritum Nova. No, postoji i interes mnogih drugih poduzetnika iz Istre i drugih dijelova Hrvatske koje ova zona privlači ne samo zbog povoljne cijene, nego i lokacije, kojoj gravitira Puljština. Osim toga, blizu je luka Raša, odakle roba može krenuti na daleka tržišta.
Roba se izvozi u Kinu, Egipat i Vijetnam
Denis Kontošić, načelnik Općine Barban i pokretač cijelog projekta, podsjeća da se od 2002. do 2009. čekalo da država ustupi Općini 7,5 hektara zemljišta za 70.000 kuna, a dodatno je s privatnim vlasnicima dogovorena zamjena još oko tri hektara zemljišta. Zona je otvorena 2009. godine, projekt je prepoznalo i Ministarstvo poduzetništva i obrta koje je usmjerilo četiri milijuna kuna u kompletnu komunalnu infrastrukturu, dok je Općina o vlastitom trošku očistila teren koji je bio nepristupačan, pretvoren u divlji deponij i pun raslinja.
– Prva faza obuhvatila je deset hektara: pod krovom je šest objekata, od kojih tri već posluju, a radi se o ukupno sedam investicija, računamo li i solarnu elektranu koja radi od siječnja 2014. uz snagu od 600 kilovata. Preostalo je još 6.000 kvadrata zemljišta od kojeg je investitor odustao nakon što je pala cijena poticaja, a kanio je izgraditi još 400 kw. To je zemljište Općina stoga prodala Stolariji i pilani Ratković iz Varaždinskih Toplica, objašnjava Kontošić te dodaje da će pilana svoje proizvode preko luke Raša izvoziti na daleka tržišta Kine, Egipta i Vijetnama. Oni već sada izvoze na ta, ali i druga tržišta: prema Istri iz Varaždinskih Toplica svaki dan stiže šest šlepera s robom, veli načelnik.
Podsjeća da je prvi pogon 2013. otvorio IZO, a nakon njega ABS koji je ovdje od kolovoza 2014.
– Postoji još zainteresiranih investitora, međutim, još nismo uspjeli riješiti zemljišne probleme, a riječ je o granici katastarskih općina bez koje ne možemo definirati parcelu, objašnjava Kontošić.
U drugoj i trećoj fazi zona će dobiti još 20 hektara koji će se nadovezati uz postojeću, a u idućih mjesec dana održat će se javna rasprava o UPU-u vezanim upravo za ovu dogradnju, napominje načelnik.
U ABS-u zaposleno ukupno 110 radnika
Najimpozantniji pogon u ovoj zoni na čak 6.000 kvadrata u kojem je zaposleno 40-ak radnika otvorila je tvrtka ABS koja se bavi proizvodnjom PVC i aluminijske stolarije te termoplan stakla. Vlasnik Armando Stanišić, kojeg je CROMA proglasila poduzetnikom 2015. godine, kaže nam da je osnovni razlog dolaska u ovu zonu bilo širenje poslovanja, te povoljni uvjeti. Tvrtka, naime, ima pogon i u Kukurinima gdje je postalo pretijesno, pa je bilo nužno otvaranje nove hale u koju je uloženo pet milijuna eura. Stanišić je iz Pićna, gdje je prvotno želio izgraditi halu, no ondje nije bilo poslovne zone, a Lupoglav mu nije odgovarao zbog mogućeg nedostatka radne snage koja pak gravitira Barbanu.
– Server je u Kukurinima, a ovdje u hali nalaze se CNC strojevi za numeričko upravljanje. Radniku na računalo stigne radni nalog iz tehničke pripreme, dijelovi se umeću u stroj koji onda odrađuje posao, veli Stanišić koji u oba pogona zapošljava 110 radnika. Nikada im nisu kasnile plaće, “makar za plaće motao dignuti kredit”, niti je tvrtka bila u blokadi.
ABS pokriva hrvatsko tržište, a 45 posto proizvoda izvozi u države Europske unije. Problemi s naplatom postoje i ovdje i vani, veli Stanišić i napominje da treba biti oprezan i paziti s kim radiš jer te nikakva institucija ne štiti. Tvrtku je u dobi od 42 godine osnovao u nepovoljno doba, ratne 1994., kada su mnoga poduzeća propadala, među ostalim i ono u kojem je i sam bio zaposlen.
Hale se proširuju na sve strane zone
Pored ABS-ove hale dovršava se pogon Meritum Nove, a iza njega prostiru se kolektori solarne elektrane. Tvrtka IZO u barbanskoj zoni ne proizvodi slastice, nego strojeve i opremu za prehrambenu industriju. Voditelj prodaje Elvis Draguzet kaže nam da su ovdje tri godine, hala se prostire na tisuću kvadrata, a isto toliko prostran je i pogon u Balićima.
– Namjeravamo se širiti, dograditi još 1.000 kvadrata, a tada ćemo vjerojatno i zapošljavati. Ovdje je zasad zaposleno 15-ak radnika, a u Balićima 70-ak. Odlučili smo se za ovu zonu zbog povoljnih uvjeta gradnje, krenuli smo s kupnjom zemljišta, Balići su blizu, udaljeni deset kilometara, a ondje nije bilo mogućnosti širenja. Ideja je da ondje ostane proizvodnja kolača, veli Draguzet te napominje da se 60 posto proizvedene opreme izvozi, a 40 posto plasira na domaće tržište. Ističe da vani nema problema s naplatom. Stoga će sutra izlagati na sajmu u Riminiju gdje mogu sklopiti konkretne poslove s inozemnim partnerima.
Dobri uvjeti Općine
U zoni još posluje autolimarski i autolakirerski obrt Auto Baggio u kojem, osim vlasnika Draženka Bariše, radi još jedan radnik. I Bariša napominje da su presudni bili dobri uvjeti koje mu je ponudila Općina, pod uvjetom da u roku od dvije godine hala bude pod krovom. Gradnja je počela 2010. a završena lani. Planira proširiti posao te ove godine zaposliti još tri radnika.

(Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

Sjećanje na Šajine: Bio je to pomor civila, ali i obitelji

Oko jedne ure u noći nacifašisti su opkolili selo jer su Šajinci rekli ne fašizmu. Ubijeni su stari i dica. Šajini su u četiri ure ujutro bili u ognju. Nad nedužnim civilima počinjen je ratni zločin, ali nisu im ubili radnički i težački ponos, jer su njihovi sinovi i kćeri izvojevali slobodu koju i danas uživamo, rekao je Mirko Bulić, općinski vijećnik iz Šajina, na današnjoj komemoraciji u Društvenom domu gdje su se mještani i njihovi gosti prisjetili sumještana pobijenih u zločinačkom pohodu njemačke vojske i fašista 9. siječnja 1944.
Prije 72 godine, u noći između 8. i 9. siječnja, nacifašisti su poharali Šajine, ubili 54 mještana i zapalili selo, produživši dalje do Bokordića na području općine Svetvinčenat, gdje su stradala još 22 seljanina, a desetak ih je odvedeno u konclogore. Za Bokordiće se pričalo da su ih greškom spalili, ali mještani okupljeni na komemoraciji u Šajinima pričaju nam da nije bilo greške kad su s nacifaštistima bili domaći vodiči.
Nakon kapitulacije Italije, pojašnjavaju, ovdje je ostalo talijanskih fašista iz garnizona u Vodnjanu i priključili su se Nijemcima iz Pule i s domaćim vodičima krenuli na civile. Jednog izdajnika ljudi su prepoznali, pet-šest godina prije toga otišao je iz Šajina i živio u Galižani. On je došao s tom vojnom škvadrom.
– Pomor civilnog stanovništva, staraca, žena i djece najgore je što se u ratu može desiti, a to je ono što je donijela Rommelova ofenziva. Šajini su bili početak, jer je poslije stradala Lipa u Primorsko-goranskoj županiji, a u Istri Bokordići, Sutivanac, Gajana… Šajini su spaljeni, ostalo je 120 djece bez jednog ili oba roditelja, bio je to pomor civila, ali i obitelji. Znamo da je tada partizanski pokret rastao i da su vođe tog pokreta bile iz ovog dijela Barbanštine, 20-ak dana prije ovog zločina tražilo se da se oni predaju, ali ih ljudi nisu htjeli izdati, rekao je barbanski načelnik Denis Kontošić, obraćajući se okupljenima na komemoraciji.
Podsjetio je da spomen-soba, otvorena u Društvenom domu u Šajinima na 70. godišnjicu stradanja sela, čuva ovu povijest koju mlade generacije ne smiju nikad zaboraviti. Objavljena je i knjiga “Stradanje sela Šajini”, ali, upozorio je Kontošić, o tome nema bilješke u Istarskoj enciklopediji. A u Šajinima je poginula polovica seljana, 70 posto kuća je spaljeno.
– Samo Istra, i to povijesno-geografski gledana, u Drugom svjetskom ratu imala je 17 tisuća žrtava, poginulo je 6.000 boraca, a više od 5.000 ih je skončalo u konclogorima, među ostalima i u fašističkim pećima u Rižarni. Cijenimo borce u Domovinskom ratu, ali ne damo ni za dlaku da su zaslužniji od antifašističkih boraca za slobodu Hrvatske.
Već 25 godina vodimo bitku s ekstremnom hrvatskom desnicom. HDZ-ovac Miljan Brkić pita našeg ministra turizma Darka Lorencina jeste li vi u hrvatskoj ili talijanskoj regiji!? A Istrani su uspjeli kroz 13 stoljeća sačuvati svoj identitet i materinski jezik, i to u prostorima pod tuđinskom vlašću, i zaslužuju itekako poštovanje. To sam rekao i predsjedniku Tuđmanu 1993. kad nas je na prijemu u Zagrebu uvrijedio rekavši da mi Istrani nemamo dovoljno nacionalne svijesti, kazao je predsjednik istarskog SABA-a Tomislav Ravnić.
Lijep program u Društvenom domu izveli su učenici Osnovne škole Barban, zbor i recitatori. Odavanje počasti nedužnim šajinskim žrtvama počelo je svetom misom u crkvi sv. Petra. Potom su na spomen-obilježju žrtvama fašističkog terora vijence položili i odali počast delegacija Mjesnog odbora Šajini predvođena predsjednikom Dragom Perešom, predstavnici Općine Matulji i Šajinima bratske Lipe koja je poharana četiri mjeseca kasnije, zatim delegacije Bokordića, općina Barban i Svetvinčenat te udruga antifašističkih boraca i antifašista Istarske županije, Barbana, Savičente i Liburnije. Organizatori komemoracije su Mjesni odbor Šajini i Općina Barban.

(D. PALIBRK, snimio D. ŠTIFANIĆ)

dsti3192514.jpg.crop_display dsti3192506.JPG.crop_display dsti3192509.jpg.crop_display dsti3192510.jpg.crop_display dsti3192511.jpg.crop_display dsti3192512.jpg.crop_display

Pozicioniranje Južne Istre kao destinacije sa četiri zvjezdice

U prostorima pulske Turističke zajednice u ponedjeljak je predstavljena Strategija i operativni marketinški plan turizma Južne Istre do 2020. godine koju su zajednički pokrenule turističke zajednice klastera Južne Istre odnosno gradova Pule i Vodnjana te općina Fažana, Barban, Marčana i Ližnjan. Jedan od glavnih ciljeva izrade ovog dokumenta bio je definirati prednosti, izazove i konkretne proizvode na kojima treba raditi u narednom razdoblju te ih prilagoditi tržištu i potrebama gostiju ali i dodatnoj promociji cjelokupne destinacije.
Brzi iskoraci
Prema riječima direktorice Turističke zajednice Grada Pule Sanje Cinkopan Korotaj u izradu su bili uključeni svi dionici u turizmu – od predstavnika smještajnih kapaciteta, ugostitelja, trgovina, agencija, organizatora programskih aktivnosti i javne uprave. Ona je istaknula da je Južna Istra prema turističkom volumenu najjači turistički klaster, dodajući da je analiza pokazala kako smještajna struktura ne odgovora potencijalu.
– S obzirom na strukturu i kvalitetu turističkih atrakcija i dostupnost, prije svega zračne luke, u Južnoj Istri moguće je razmjerno brzo napraviti značajne iskorake u turističkim rezultatima. Također, napravili smo i anketu koja je pokazala da se svi dionici u turizmu slažu da su naša snaga prije svega priroda, kultura i raznolikost ponude smještaja, no ne i njegova kvaliteta, dok su kao slabosti naveli turističku infrastrukturu i međusobnu koordinaciju. Visoki konsenzus među anketiranima odnosi se na pozicioniranje Južne Istre kao destinacije više vrijednosti, odnosno destinacije s četiri zvjezdice, rekla je Cinkopan Korotaj.
Među ostalim, analiza je pokazala da je upravo turistička infrastruktura najslabija karika lanca vrijednosti cijelog klastera, a uz to se onda vežu i prosječna ponuda i kvaliteta objekata s hranom i pićem kao i ponuda autohtonih proizvoda. Iako je ponuda smještaja raznolika, nužno je povećati broj kvalitetnih objekata koji rade cijelu godinu, dok je promet karika s najvećim potencijalom brzog unapređenja. Kao strateška uporišta turizma Južne Istre navedeni su raznolikost ponude na području klastera, obilje vrijednog i slobodnog priobalnog prostora ali nedovoljno korištenje prirodnih resursa, snaga Pule kao glavnog urbanog centra Istre i početak novog doba u odnosima svih koji su vezani uz turizam.
Ljudski resursi
U samoj strategiji, Južna Istra definirana je kao turističko odredište za posjetitelje koji svoje doživljaje vole tražiti i sami oblikovati, a samo područje klastera je već desetljećima gospodarski orijentirano na turizam. Istaknuto je da su zbog brojnih razloga upravljački razvojni procesi u posljednjih 25 godina išli krivim smjerom. Tako se primjerice navodi da se izuzetan greenfield i brownfiled potencijal nije uspio privesti kraju ponajviše zbog neučinkovitosti države, političkih sukoba i lokalnog otpora.

(Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ)
Objavljeno: 14.12.2015 | Glas Istre

 

Općine plaćale prazne autobuse

Općine plaćale prazne autobuse, linije preuzeli drugi prijevoznici

Grad Pula nedavnim je aktom gradonačelnika Borisa Miletića dao suglasnost za prijenos poslovnih udjela u Pulaprometu, čime Grad preuzima suvlasničke udjele od Općina Svetvinčenat, Barban i Marčana te od Grada Vodnjana. Oni su prepustili svoje udjele uz uvjet da Grad preuzme i obveze ovih jedinica lokalne samouprave prema pulskom lokalnom prijevozniku.

Pula tako preuzima udio Marčane od tri posto, nominalne vrijednosti od 151,5 tisuća kuna, te 92 tisuće kuna duga. Preuzima i udio Općine Barban nominalne vrijednosti od 101 tisuće kuna te dug od 322 tisuće.

Od Općine Svetvinčenat preuzima udio vrijedan 101 tisuću kuna te dug od 217 tisuća kuna. Najviše duguje Vodnjan, 1,4 milijuna kuna: i taj dug preuzima Grad Pula, kao i udio u suvlasništvu Pulaprometa vrijedan 454,5 tisuća kuna.

Prihvati li gradsko vijeće danas predloženi prijedlog, suvlasništvo Grada Pule u Pulaprometu porast će sa sadašnjih 71 na 86 posto. Općini Fažana ostaje jedan, Ližnjanu pet, Medulinu sedam, a Vodnjanu jedan posto udjela.

Direktor Pulaprometa Igor Škatar podsjeća da je Grad Pula lani donio odluku o podmirivanju pripadajućih nepodmirenih gubitaka iz perioda od 1996. do 2000. godine.

– Time je počeo proces kojim se poslovanje društva poboljšava odgovornim ponašanjem većinskog suvlasnika. Nadalje, u samom društvenom ugovoru stoji da član društva koji prestane koristiti njegove usluge istupa iz društva. Iako je i u ranijim razdobljima postojala želja za preuzimanje udjela, tek je ova poslovna godina to i omogućila, navodi Škatar te napominje da se ovime stvaraju
pretpostavke za skoro potpuno rješavanje svih nepodmirenih gubitaka iz prošlosti, a time i mogućnost nove procjene vrijednosti Pulaprometa koji će imati puno veću vrijednost od sadašnjih 5.050.500 kuna.

Na pitanje koliki su dugovi Pulaprometa, Škatar odgovara da su “preostali nepodmireni gubitci iz razdoblja od 1996. do 2000. raspodijeljeni na suvlasnike.

– Dakle, preostaje još dug Općine Ližnjan u iznosu od 811.063 kuna te Općine Medulin koji iznosi 696.475 kuna. Taj će se dio rješavati u budućem razdoblju u dogovoru s predstavnicima predmetnih jedinica lokalnih samouprava, najavljuje Škatar.

Pulapromet zbog nedovoljnog broja autobusa od 2001. ne vozi prema Svetvinčentu. Promet je zbog istih razloga u lipnju 2012. prekinut i prema Barbanu te Marčani. Red vožnje za Vodnjan se, međutim, neće mijenjati.

– Broj polazaka za Vodnjan obavlja se temeljem županijskih dozvola, a vidljiv je i na našoj internetskoj stranici. Za područje općina Fažana, Ližnjana i Medulina obavljamo prijevoznu uslugu također na temelju županijskih dozvola. Broj polazaka određen je brojem raspoloživih autobusa, ali i mogućnošću financijske podrške spomenutih jedinica lokalne samouprave, veli Škatar.

Denis Kontošić, načelnik Općine Barban, podsjetio je da su Pulaprometovi autobusi najčešće vozili prazni, a Općina je svejedno sufinancirala takav prijevoz.

– Problem je plaćati vožnju praznih buseva. Sada s Barbanštine autobusi Briona prevoze učenike srednjih škola do Pule i nazad, a te autobuse koriste i ostali mještani. Voze ujutro i popodne, to su dvije linije jedna iz Pule u smjeru Sutivanca, a druga prema Rojnićima i natrag. Najvažnije je da djeca stignu u školu, rekao je načelnik te podsjetio da je Uljanik u vrijeme kada je zapošljavao 10.000 ljudi davao radnicima bonamente za prijevoz i tada su busevi bili puni. Kada je umjesto karti počeo davati novac, ljudi su počeli ići na posao vlastitim automobilima, a busevi su ostali prazni. Autobusni je prijevoz nekad bio jak, kaže Kontošić te podsjeća da je Općina desetak godina sufinancirala prazne buseve.

(M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ; SNIMIO M. ANGELINI)

Objavljeno: 09.12.2015 | Glas Istre

 

Denis Kontošić gostovao u Udruzi slijepih

U prostorijama Udruge slijepih Istarske županije, prošlog je tjedna u radionici “Mi smo tu” gostovao Denis Kontošić. Osim što je načelnik Općine Barban on je i autor triju knjiga na čakavštini (“Suncu se ubrnut”, “Dim”, “Vorihi Dih”), a također je urednik 20-ak knjiga drugih autora čiji su radovi objavljeni u više od 40 knjiga. Članovima udruge pročitao je desetak svojih pjesama, a kako su pjesme zabavnoga karaktera, ujedno ih je i nasmijao.

Radionica “Mi smo tu” aktivnost je programa “Zaštita i unaprjeđenje kvalitete života slijepih osoba u Istarskoj županiji” koji u cijelosti financiraju istarske općine i gradovi, a provodi ga Udruga. Predsjednik Udruge Zlatko Kuftić i članovi Udruge zahvalili su Kontošiću na gostovanju uručenjem skromnogpoklona.

Kontošić se okušao i u igri pikada sa članom Udruge Radenkom Družetićem, potpuno slijepom osobom, te je Družetić pobijedio Denisa Kontošića.

Radionica se održala u povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, Zlatko Kuftić je ujedno upoznao Kontošića s obljetnicom postojanja Udruge slijepih Istarske županije, te se nada podršci gradova i općina Istarske županije, a naročito Istarske županije i Grada Pule. Jedna od aktivnosti u sklopu obilježavanja 65. obljetnice Udruge je i svečano otvorenje Kuće svjetla. Udruzi se još uvijek može pomoći pozivom na broj 060-988-988 čija cijena iznosi 6,25 ukjučujući PDV (cijena se odnosi i na fiksne i na mobilne mreže).

(S. Z. T.)

Objavljeno: 06.12.2015 | Glas Istre

Na sjednici barbanskog vijeća podijeljena priznanja

Općina Barban danas slavi zaštitnika svoje župe svetog Nikolu i Dan općine. Tom prigodom u dvorani tamošnje osnovne škole održana je svečana sjednica Općinskog vijeća gdje je načelnik Denis Kontošić prisutne izvijestio što je na Barbanštini učinjeno u zadnjih godinu dana. Ujedno, tom su prigodom podijeljena općinska priznanja.

Njih je zaslužilo barbansko poduzeće Barbancommerce koje je u protekle dvije godine uložilo poseban napor da se izgradi poslovna zgrada za skladištenje i pakiranje proizvoda za deratizaciju, dezinfekciju i dezinsekciju u Poduzetničkoj zoni Barban.

– Valjalo je imati dovoljno hrabrosti i odlučnosti za izgradnju u Poduzetničkoj zoni Barban te stoga treba odati priznanje tvrtki Barbancommerce za poduzetnički pothvat i iskorak u teškim vremenima za poduzetništvo i gospodarske projekte. Tvrtka koja se uspjela održati čitavo vrijeme gospodarske krize na tržištu, što svakako doprinosi razvoju barbanskog gospodarstva i razvoju općine Barban, obrazloženo je prigodom dodjele priznanja.

Nagradu je dobila i dugogodišnja učiteljica hrvatskog jezika Katica Špada koja ima 35 godina radnog staža, a od toga 18 godina u barbanskoj Osnovnoj školi Jure Filipovića. Mentorica je mladim pjesnicima i literatima, posebno njegujući pjesnički izričaj na barbanskoj čakavštini. U obrazloženju nagrade stoji da Špada svojim predanim radom i nesebičnim ulaganjem u učenike doprinosi očuvanju i njegovanju kulturne baštine i materinske riječi u bližoj i široj okolici.

Priznanje za dugogodišnji rad i brigu o pacijentima dobila je i Silvana Brgić, medicinska sestra u ambulanti primarne medicinske zaštite u Barbanu.

– Radeći svoj posao nesebično pomaže svim pacijentima i daje sve svoje ljudske i stručne kvalitete pritom ne štedeći sebe za pomoć drugima, navedeno je prilikom dodjele.
Svojom društvenom aktivnošću u Mjesnoj zajednici Barban i Sutivanac, Općini Barban i bivšoj velikoj Općini Pula kao i cijeloj Istri općinsko priznanje zaslužio je i Lucijan Benković iz Barbana, inače član udruge Sindikata umirovljenika Hrvatske, osnivač SUH-ovog ogranka Barban. U pedeset godina živeći u Barbanu, svojom društvenom aktivnošću Benković je dao značajan doprinos razvoju i unapređenju društvenih odnosa, gospodarstva, obrazovanja, znanosti i kulture, sporta, zdravstva, socijalne skrbi, zaštite od požara i vatrogastva te komunalne izgradnje značajne za Barban, Pulu i cijelu Istru.

(Napisala i snimila B. BAN)

Objavljeno: 04.12.2015

 

barban_vijest2-3 barban_vijest2-2

Kamen za suhozide na Barbanštini osigurat će se iz iskopa

Vađenje prijekog potrebnog kamena na tradicijski način za potrebe obnove objekata graditeljske baštine na Barbanštini tema je koju je na posljednjoj sjednici Općinskog Vijeća Barbana otvorio vijećnik Edi Radola.

– U Grandićima se odvija akcija tradicionalnog zidanja koju je u proračun uvrstila i Općina. Ona daje materijal i financira iskope, a mještani, koji volonterski rade, spremili su i potrebno kamenje. Međutim, tog kamenja je premalo.

Bit će problem kada se akcija bude odvijala u drugim mjestima po istom projektu. Općina bi zato trebala odrediti lokaciju na kojoj se može vaditi kamen, unijeti je u Prostorni plan, i da to kamenje bude namijenjeno isključivo za obnovu zidova, lokvi i slično, rekao je Radola.

Načelnik Općine Denis Kontošić naveo je da i takva aktivnost spada pod rudarsku djelatnost, a to sve onda jako komplicira stvari.

– Općina može predvidjeti lokaciju, ali već smo imali problema s ilegalnim kamenolomima, i ne bi željeli ulaziti u to. Ako se otvara kamenolom onda se zna kakva je to procedura. Onoliko kamenja koliko je potrebno nama osigurat ćemo na način kao što je to učinio i Vodnjan za svoju akciju obnove kažuna i suhozida – da se deponira kamen iz iskopa prilikom gradnje infrastrukture.

Otvaranje kamenoloma ide teško, općina ne može biti vlasnik kamenoloma, niti može ikome odobriti vađenje materijala, rekao je Kontošić.

U ovoj je godini za obnovu suhozida i kažuna na Barbanštini u općinskoj kasi osigurano 20 tisuća kuna, a toliki se iznos planira i za slijedeću godinu. No, proračun i programi za 2016. godinu su prošli tek prvo čitanje pa je o konačnom iznosu za graditeljsku baštinu prerano govoriti.

 

(Z. STRAHINJA)

Objavljeno: 01.12.2015 | Glas Istre