Labinsko Jedinstvo napunilo police butiga u Barbanu i u Orihi

Mještani Barbana i Orihi konačno su, nakon višemjesečne Puljankine agonije i njene deložacije, dobili prodavaonice s punim policama. Dućan u Barbanu, koji se nalazi u prostorijama tamošnjeg društvenog doma, otvoren je prije dva tjedna, a onaj u Orihima, uz zvuke harmonike i zakusku, protekle subote. Oba prostora na pet je godina zakupila labinska tvrtka Jedinstvo, koja je, kaonajpovoljniji ponuđač, izabrana na nedavnom natječaju. Jedinstvo je tada ponudilo 22.875 kuna (bez PDV-a) za oba objekta, dok je početna cijena bila 14.300 kuna za objekte koji su se nudili u paketu. Javilo se ukupno pet ponuditelja: osim Jedinstva, ponudu su dostavili i Istarski supermarketi, Duravit, Radnik Opatija te Lavor-trade iz Buzeta. Na cijeloj je Barbanštini sada desetak prodavaonica.

Odlična priprema za turističku sezonu

Barbanski načelnik Denis Kontošić veli da se s dolaskom Jedinstva osjetila ozbiljnost i odgovorno ponašanje prema kupcima.

– Uložili su poseban trud da se prostori urede, a potom police napune kućnim potrepštinama, pa čak i dijelom artikala namijenjenih poljoprivredi. Police trgovina su pune, kakve nisu bile već dulje vrijeme, a mještani su jako zadovoljni. Time je konačno okončana agonija Puljanke koja je u zadnje vrijeme pokazivala ružnu sliku trgovačke djelatnosti: prazne police, nezadovoljni zaposlenici, nezadovoljni kupci… Ovo je i odlična priprema za turističku sezonu, pa su otvaranjem prodavaonice svi zadovoljni, osobito oni koji se bave iznajmljivanjem jer više neće imati nezadovoljne goste koji su po namirnice morali odlaziti u udaljenije centre, napominje Kontošić.

Prodavaonica u središtu Barbana prostire se na 350 kvadrata, a ona u Orihima, iako puno manja, sa svega 54 kvadrata, ima odličan izbor kruha i drugih namirnica, čime je, osim mještana, zadovoljno i prvih 30-ak turista. Jedinstvo, naime, osim trgovačke mreže, ima i vlastitu pekaru.

Puljanka dužna Općini 100 tisuća kuna

Općina je, podsjećamo, 1. veljače raskinula ugovor s Puljankom zbog neplaćanja zakupa. No, veći problem od toga bile su poluprazne police, priznaje načelnik. Nakon iseljenja, Puljanka je ostala dužna sto tisuća kuna Općini koja je, nakon neuspjelog pokušaja pregovora o načinu vraćanja duga, pokrenula ovršni postupak.

Kontošić podsjeća da su turisti u vrijeme Puljankine krize odlazili sve do Labina, Rovinja i Pule u velike trgovačke centre po namirnice. Broj turista u sezoni nije zanemariva uzmemo li u obzir više od 160 kuća za odmor s 1.200 kreveta.

– U srpnju i kolovozu nemamo slobodnog ležaja, što znači da, osim 2.700 stalnih stanovnika, imamo i 1.200 stranaca u sezoni. U Orihima je najveći broj ležajeva u odnosu na broj stanovnika: 165 kreveta na 115 stanovnika. I ovdje također nema slobodnih kreveta u špici sezone, naglašava načelnik.

(M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

Objavljeno: 18.05.2016. / Glas Istre

Zreli uradci mlade autorice

Predstavljanje pjesničkog prvijenca DheebeKožljan, “Mrežoblaki”, održano je u petak navečer u barbanskoj župi. DheebaKožljan upriličila je predstavljanje prve knjige na svoj 18. rođendan, a ova ambiciozna učenica trećeg razreda Pazinskog kolegija knjigu je sama koncipirala, uredila i objavila pri pazinskom “Josipu Turčinoviću”.

O knjizi su govorili recenzentica Vanesa Begić te Nives Trošt iz KUD-a Barban, koja je prepoznala Dheebin talent i koja je uz njezine roditelje najzaslužnija za objavljivanje ove knjige.

Nives Trošt prisjetila se kako je autorica počela marljivo stvarati pri KUD-u Barban, kako je stalno pisala nove pjesme te onda su odlučili da se sve to ukoriči. Vanesa Begić naglasila je zrelost ovemlade autorice, te pohvalila činjenicu da je sama i uredila ovu zbirku, ističući da autorica donosi lucidna razmišljanja, suptilnu ironiju te spretnu igru riječima, a posebno treba pohvaliti i činjenicu da njeguje domaću riječ.

Potom je sama autorica govorila o svojoj ljubavi prema poeziji te pročitala po dvije pjesme iz svakog pjesničkog ciklusa, a program su upotpunili i svirci iz KUD-a Barban.

U pogovoru je Željka Horvat Vukelja napisala “ona čakavicu misli, sanja, diše, piše i zato se čini da su njezini stihovi iz nje jednostavno iscurili, isklizili i s lakoćom došli do čitatelja. Po svojoj formi to su kratki, lagani i lepršavi stihovi, no Dheeba se bez sustezanja upušta u cijeli niz tema”.

Radovi ove mlade autorice objavljeni su u zbirkama “Beside u jatu”, u časopisu Kaj, te u antologiji pjesama Pazinskog kolegija “Žavajon”. (B. Ć. J.)

Objavljeno: 09.05.2016 | Glas Istre

Dragocjen prikaz barbanske povijesti novoga vijeka

“Ja sam onaj autor koji nikada ne govori o svojoj knjizi, tu su recenzenti, brojni gosti”, skromno je preksinoć u prepunoj Svečanoj dvorani “Tone Peruško” Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli na predstavljanu svoje najnovije, devete po redu knjige “Barban i mletački Loredani. Život u pokretu, ljudi i događaji” rekao ugledni povjesničar prof. dr. sc. Slaven Bertoša. Stoga su o knjizi više govorili gosti. Kolegica povjesničarka, dr. sc. Iva Milovan Delić, u svom je izlaganju istaknula: “Obimna je to istraživačka studija koja u 14 poglavlja obrađuje razne teme barbanske i rakljanske novovjekovne prošlosti s poveznicom obitelji Loredan. Ovo je prva znanstvena autorska monografija o Barbansko-rakljanskom feudu u novom vijeku u kojoj je po prvi put objavljeno niz novih arhivskih dokumenata o prošlosti ovog zanimljivog dijela Istre.”

Vladimir Torbica, pročelnik za kulturu Istarske županije, o knjizi je govorio iz pozicije “profesora povijesti koji još uvijek radi u porečkoj srednjoj školi”. Značaj te knjige je višestruk, smatra Torbica i ističe: “U županiji je to značajna knjiga za tumačenje lokalne mikropovijesti, a u školi je značajna za nastavnu praksu. Nova kurikularna reforma traži korištenje novih alata, a ovaj rad je isproban u radu s učenicima trećih i četvrtih razreda srednje škole. Knjiga je izvorni i poticajni misaoni uradak koji može učenike potaknuti na istraživanje koje potiče interes za lokalnu povijest.”

O značajnom doprinosu Slavena Bertoše kroz “Barbanske zapise” i memorijal Petra Stankovića “Barban i srcu” koji se nastavlja ovom knjigom, nekoliko riječi rekao je Denis Kontošić, načenik općine Barban. O minucioznom arhivskom istraživanju govorio je dr. Elvis Orbanić, ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu, dok je glavni urednik prof. Josip Šikić, koji je urednik četiri o devet Bertošinih knjiga, rekao da je Barbanština do sada bila slabo zastupljena, te da je ovo prva knjiga o Barbanštini iz pera povjesničara”.

Izdavači su Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Katedra Čakavskog sabora Pazin, suizdavači su Državni arhiv u Pazinu i Općina Barban kojima je autor u nekoliko navrata zahvalio, kao i pokojnoj baki Zori, kojoj je ova, ali će i ubuduće sve ostale, knjige biti posvećene.

(L. BAGAR, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)

Objavljeno: 06.05.2016 | Glas Istre

Za 1. maj u Barbanu i Orihi otvaraju se nove butige

Barban i Orihi do prvog bi svibnja trebali dobiti nove prodavaonice s punim policama i šarolikom ponudom robe labinske tvrtke Jedinstvo. Naime, nakon propasti i deložacije Puljanke iz društvenih domova u Barbanu i Orihi, Općina je raspisala natječaj za novog zakupca. Ponude su otvorene 8. travnja, a najbolju, tešku 22.875 kuna (bez PDV-a) za oba objekta dalo je upravo Jedinstvo, tvrtka s kojom bi Općina danas ili sutra trebala potpisati ugovor o zakupu na pet godina, izjavio je barbanski načelnik Denis Kontošić.

Potrebno nešto više od malih dućana

Podsjeća da je početna cijena bila 14.300 kuna za oba objekta koja su se nudila u paketu, a javilo se ukupno pet ponuditelja: osim Jedinstva, ponudu su dostavili i Istarski supermarketi, Duravit, Radnik Opatija te Lavor-trade iz Buzeta.

– Očekujemo da obje trgovine budu otvorene za 1. maj.

Mjesni odbor tog dana tradicionalno organizira biciklijadu, uz rock koncert Barban Stonesa. Kada bi se istoga dana otvorila i prodavaonica, bilo bi to veliko slavlje jer bismo prije turističke sezone uspjeli riješiti problem opskrbe. Lani je dućan s praznim policama bio sramota, turisti su bili vrlo nezadovoljni, kaže načelnik.

Prodavaonica u Barbanu prostirat će se na ukupno 350 kvadrata društvenog doma, od čega je 265 kvadrata unajmljeno od Općine, dok je preostalih 85 kvadrata Puljanka prodala Jedinstvu. Riječ je o objedinjenom prostoru u kojem će se obavljati trgovačka djelatnost. S druge strane, Društveni dom u Orihi znatno je manji, obuhvaća 54 kvadrata.

– Općini Barban je potrebna jedna prodavaonica koja će na većoj površini nuditi sve ono što je potrebne domaćinstvu. Male trgovine su potrebne i one postoje, no s razvojem turizma pokazalo se da je zaista potrebno imati nešto više od malih dućana, kaže Kontošić.

Puljanka dužna Općini 100 tisuća kuna

– Naši su turisti u vrijeme Puljankine krize odlazili sve do Labina, Rovinja i Pule u velike trgovačke centre po namirnice. No, prije svega će biti zadovoljni naši mještani, ističe Kontošić. Dodaje da se ne smiju zanemariti 1.200 kreveta u 180 kuća za odmor. “U srpnju i kolovozu nemamo slobodnog ležaja, što znači da, osim 2.700 stalnih stanovnika, imamo i 1.200 stranaca u sezoni. Oni žele trošiti, a nemaju gdje. U Orihi je najveći broj ležajeva u odnosu na broj stanovnika: 165 kreveta na 115 stanovnika. I ovdje također nema slobodnih kreveta u špici sezone”, kaže naš sugovornik.

Općina je, podsjećamo, zbog neplaćanja zakupa raskinula ugovor s Puljankom 1. veljače. No, veći problem od toga bile su poluprazne police. Nakon iseljenja, Puljanka je ostala dužna Općini sto tisuća kuna, a trenutno se, veli načelnik, pregovara o načinu vraćanja duga. Ne uspije li se u tome, uslijedit će ovrha.

(M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

Objavljeno: 20.04.2016 | Glas Istre

Trka na prstenac zaštićena kulturna baština

Rješenjem Ministarstva kulture barbanska Trka na prstenac 4. travnja ove godine uvrštena je na popis nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. Povijesni zapisi kazuju da je prva Trka na prstenac odigrana 1696. godine, no obnovljena je 1976. godine i otad se svake godine održava u Barbanu. Trka na prstenac je konjička igra koja se, stoji u obrazloženju, organizira po uzoru na viteško nadmetanje priređivano za crkveni katolički blagdan Duhova s kraja 17. i početka 18. stoljeća.
Trka je postala važan segment barbanske baštine, prepoznali su je nositelji i šira zajednica, pružajući joj osjećaj identiteta i povezanost s vlastitom poviješću. S vremenom se Trka ukorijenila u lokalnoj zajednici koja ju održava i prenosi na mlade generacije, obrazlaže se u rješenju Ministarstva kulture. Ova konjička trka postala je tradicija koja se prenosi s generacije na generaciju, a obilježava čitavu povijest barbanskog kraja te služi kao značajna kulturna manifestacija koja nadilazi granice Barbana i Istre.
Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture stoga je na sjednici održanoj 29. siječnja 2015. godine ocijenilo da Trka ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra prema članku 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturne baštine.
Barbanski načelnik Denis Kontošić zadovoljan je ovim rješenjem, mada ističe da je sve predugo trajalo.
– Na inicijativu tadašnjeg ministra kulture Jasena Mesića, te Ivana Jakovčića, Općina Barban je još 2011. godine predložila da se Trka uvrsti na listu nematerijalne baštine. Svake godine slali smo požurnice jer smo željeli da rješenje dobijemo uoči lanjske 40. obljetnice, ali nismo uspjeli. Čak smo se i požalili tadašnjem predsjedniku Ivi Josipoviću koji je dolazio u Barban svake godine. Kandidirali smo Trku jer smo smatrali da takav događaj zaslužuje biti na listi. No, cijeli je postupak predugo trajao, bilo je puno dokazivanja. Na listi nematerijalne baštine Hrvatske ima raznih stvari, ne smatramo da je naše najvrednije, no naša trka odskače svojom ljepotom, originalnošću i povijesnim tragom. Ovo nije kraj, nego tek početak dobre barbanske priče jer nam je cilj doći do reprezentativne liste UNESCO-a, veli Kontošić.

(M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

 

Objavljeno: 15.04.2016 | Glas Istre

Šest biciklijada na 150 kilometara staza južne Istre

U organizaciji Turističkih zajednica južne Istre (Pula, Medulin, Vodnjan, Marčana, Barban, Fažana i Ližnjan) i ove će se godine održati sportsko-rekreativna manifestacija pod nazivom “Jug na dva kotača” koja je prvenstveno namijenjena popularizaciji biciklizma ali i promociji i prezentaciji biciklističkih staza na području južne Istre. Na konferenciji za novinare u utorak predstavnice turističkih zajednica najavile su šest biciklijada namijenjenih svim uzrastima. Staze su u prosjeku duge između 20 i 25 kilometara te nisu tehnički zahtjevne. Kada se zbroji dužina svih uključenih ruta, biciklirat će se na više od 150 kilometara staza.
Lani više od 400-tinjak biciklista
Prva biciklijada održava se ovu subotu, 16. travnja, u Medulinu, a start je na parkiralištu ispred autokampa Medulin u 10 sati, s time da se sudionici na licu mjesta mogu prijaviti u 9 sati. Renata Kuharić iz medulinskog TZ-a apelirala je na one koji žele sudjelovati da se prijave on-line i to putem službenih stranica medulinskog TZ-a, a radi bolje organizacije, on-line prijave preporučuju se i za druge biciklijade.
– Ovo je druga manifestacija po redu, a lani je interes bio velik te je sudjelovalo više od 400-tinjak biciklista. Želja nam je promovirati biciklizam kao vid rekreacije i provođenja slobodnog vremena ali i upoznati sudionike i naše goste s biciklističkim stazama koje se nalaze na prostoru klastera južne Istre, istaknula je Kuharić.
Direktorica TZ-a Fažane Melita Peroković najavila je drugu biciklijadu 30. travnja u Fažani, a start je na Rivi na parkiralištu kod Badela u 15 sati. Slijedi Vodnjan gdje se biciklijada održava 21. svibnja sa startom u 17 sati u Parku Kažuna, a 18. lipnja biciklirat će se u Šišanu gdje je okupljanje ispred crkve, a start u 16 sati. U Divšićima biciklijada starta 17. rujna u 10 sati sa školskog igrališta, a posljednja se vozi 2. listopada u Puli i kreće se ispred tvrđave na Verudeli u 10.30 sati.
Kraće rute za obitelji s djecom
Svi sudionici, nakon odvoženih ruta koje će u prosjeku trajati oko dva sata, imaju besplatnu marendu, a organizatorice su navele da postoje i kraće rute na kojima mogu biciklirati obitelji s djecom te su stoga pozvale sve zaljubljenike u biciklizam i prirodu da im se pridruže na dva kotača.
Prijava on-line
On-line prijave za biciklijade počinju sedam dana prije utrke i traju do podneva dva dana prije početka utrke. Preporuča se svima koji žele sudjelovati da se prijave putem stranice www.medulinriviera.info. Također, prijave su na licu mjesta moguće i na dan biciklijade.
Glavna nagrada poklon-bon od 3.000 kuna
Prilikom prijave na prvoj biciklijadi sudionici dobivaju kartončiće na kojima se za svako sudjelovanje udari pečat. Oni koji budu sudjelovali na četiri ili više vožnji, sudjeluju u tomboli na završnoj biciklijadi u Puli gdje ih očekuju nagrade. Prva nagrada je poklon-bon od 3.000 kuna, druga i treća nagrada su bon od 1.500 i 1.000 kuna. Dijelit će se i razne tematske nagrade, poput lanaca za bicikle, kaciga i druge biciklističke opreme, a sudionici će na poklon dobiti i prigodne majice. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)

Objavljeno: 12.04.2016 | 16:48

U subotu velika fešta na barbanskoj placi

Cjelovečernjim programom u subotu 16. travnja s početkom u 18 sati na barbanskoj placi obilježit će se 40 godina rada KUD-a Barban.
Već četiri desetljeća brižno i marljivo, s koljena na koljeno, uz mnogo ljubavi, strpljivosti i topline spram nasljeđa koje su im ostavili preci, članovi KUD-a Barban prenose na mlade kulturnu i tradicijsku baštinu. Njegujući baštinu daju svoj neprocjenjiv i nemjerljiv doprinos u njezinu očuvanju i promoviranju. Članovima KUD-a izvorne pjesme, svirke, starinski plesovi, običaji i govor predstavljaju veliku dragocjenost, ali i nešto s čime svakodnevno žive. To je njihov način iskazivanja vlastitog identiteta i kulture, duhovna veza s korijenima iz prošlosti i precima.
Posebnost KUD-a i njegovo bogatstvo je u tome što sada često u njemu pjevaju, sviraju i plešu članovi više generacija iste obitelji. KUD Barban je u četrdeset godina rada i djelovanja sakupio bezbroj posebnih trenutaka, značajnih nastupa, smotri, susreta i gostovanja koji su vrijedni da budu trajno zabilježeni. To je bio povod i ideja za prigodnu fotomonografiju “Litrati na spomen” čije su objavljivanje članovi pripremili za 40. rođendan KUD-a.
KUD Barban osnovan je 17. travnja 1976. godine, a osnivači su bili Branko Blažina, Nives Benčić, Lucijan Benković, Romano Broskvar, Stanko Kancelar, Josip Maurić, Renata Osip, Anton Perčić, Noemi Sandrić, Ivica Stojkovski, Klara Špada, Olga Štifanić i Franko Vitaljić. Nakon osnivanja KUD-a Barban 30-ak tadašnjih članova je počelo djelovati u tri sekcije, folklornoj, recitatorskoj te u mješovitom pjevačkom zboru. Vjerni tradiciji koju nesebično poštuju, članovi KUD-a su nastupajući na mnogobrojnim smotrama, susretima, festivalima i drugim manifestacijama na primjeren način predstavljali bogatu kulturnu baštinu svoga kraja i Istre. Tijekom proteklih godina u KUD-u je djelovalo oko 350 članova, te je ostvareno više od 800 nastupa diljem naše zemlje i u inozemstvu.
Suvremeno vrijeme donosi napredak tehnike, tehnologija i mogućnosti komunikacije, pa su članovi KUD-a 2012. godine dali izraditi web stranicu www.kudbarban.hr. Osim navedenog članovi KUD-a Barban rade na zaštiti, očuvanju i upoznavanju mladih s običajima Barbanštine putem prezentacija, radionica i dr.
Treba spomenuti vrijedne ljude koji su svih proteklih 40 godina članovi KUD-a Barban, to su Nives Trošt (Licul), Marčelo Broskvar, Žarko Rojnić i Vladimir Kožljan. Aktivni članovi KUD-a već 30 i više godina su Josip Trošt, Nevija Kožljan (Broskvar), Dean Maurić, Toni Maurić, Željko Glavaš, Nevia Kožljan (Mišan), Lara Vale (Broskvar) i Doris Maurić (Grgorinić). Svi nabrojani “mladići i divojke”, članovi su plesne grupe veterana i na koncertu koji KUD sprema kao dio obilježavanja 40. godišnjice djelovanja zaplesati će “Barbanski balon”. Članovi KUD-a su izuzetno ponosni što je očuvano gotovo 40 originalnih ženskih i muških narodnih nošnji, toliko još novih sašiveno, od zaborava otrgnuti mnogi lijepi stari napjevi i svirke, toliko koraka starih plesova naučeno i zapamćeno. (S. Z. T.)

Objavljeno: 12.04.2016 | Glas Istre

Fax čestitka

Uskrsna čestitka iz prijateljskoga Grada Sinja.

fax-sinj

Promovirana knjiga o barbanskim i proštinskim “evakuircima”

Predstavljanjem knjige mlade 26-godišnje povjesničarke Samante Paronić “Logori smrti – potresna stvarnost barbanskih i proštinskih ‘evakuiraca’ (1914.-1918.)”, preksinoć je u dobro popunjenom holu barbanske osnovne škole započeo drugi, završni dan Memorijala Petra Stankovića, posvećen ovom poznatom barbanskom svećeniku, znanstveniku, povjesničaru i piscu (1771 – 1852), ove godine naslovljen “Barban u srcu”.
Vlakovima za stoku
– Zašto sam se odlučila za ovu temu? To je bilo prisilno napuštanje domova. Nakon odluke austrougarskih vlasti izazvane procjenom o napadu Italije, oko 60.000 Istrana je u teretnim vlakovima za stoku odvezeno u austrijske, ugarske, češke i moravske logore. Donedavno se ova tema nalazila na marginama znanstvenog istraživanja, a njome su se bavili povjesničari Andrej Bader i Davor Mandić, kazala je Samanta Paronić.
U prenapučenim logorima mnogi su izgubili živote zbog gladi, loših higijenskih uvjeta i posebno zaraznih bolesti. Umrlo je oko 5.000 Istrana, a oni koji su se vratili, došli su izgladnjeli i izmučeni na zapuštena imanja i razrušene domove. Uz arhivsko gradivo, posebno župne arhive Barbana i Krnice, temeljni su joj izvori bile onodobne novine Hrvatski list, Polaer Tagblatt i Naša sloga.
Premda su se “evakuirci” vraćali u Istru do veljače 1919. godine, u ožujku 1916. među prvim povratnicima nalazili su se i mještani Barbana i Krnice, a ubrzo su se vratili i oni iz Raklja, dok je o sudbini Proštinara odlučila sočka fronta, odgodivši njihov povratak sve do listopada 1918. godine. O knjizi Logori smrti” pohvalno su govorili njeni recenzenti prof. dr. sc. Nevio Šetić i prof. dr. sc. Slaven Bertoša, a prije njih povjesničar dr. sc. Stipan Trogrlić.
O rakljanskoj frazeologiji govorile su u nastavku dr. sc. Lina Pliško i Romana Percan. O čakavskoj frazeologiji još nema rječnika, a od kraja 80-ih godina naovamo analizirao se jezik Balotinih pjesama. One su zasad zabilježile 800 rakljanskih frazema, a ti su frazemi, zaključile su, nastali na folklornim, običajnim, religijskim i sveukupnim životnim iskustvima i suodnosima ljudi koji stoljećima sužive na ovim prostorima. U govoru ostaju one sveze riječi i značenja koja su najslikovitija, najosmišljenija, ali i prihvaćena od najvećeg broja govornika.
Barbanski statut
Pored njih, mag. Matija Drandić govorio je o povijesti Barbanskog statuta, Slaven Bertoša o Sutivancu u Uskočkom ratu prema epizodi iz 1616. godine, Samanta Paronić obradila je podatke iz matičnih knjiga vjenčanih od 1815. do 1821., prof. Marko Jelenić Barbanštinu u godinama smrtnosti od 1821. do 1841; o Župi Barban i agrarnoj reformi 1945.-1946. izlagao je dr. sc. Stipan Trogrlić, a prof. Iva Kolić o Antifašističkoj fronti žena, s posebnim osvrtom na Barbanštinu.
Prvog dana, uz predstavljanje IV. sveska zbornika “Barbanski zapisi”, dipl. ing. arh. Anton Percan govorio je o palači obitelji Stanković u Barbanu, mag. educ. Denis Kontošić o Stankoviću kao pjesniku, dr. sc. Sandro Cergna o Stankovićevom zanimanju za ihtiologiju, učitelj Lucijan Benković o don Luki Kircu, barbanskom župniku od 1887. do 1895., a prof. Josip Šiklić o stanovništvu Barbana prema popisima iz 1531. i 1945. godine.
Koliko košta uvala Blaz?!
Prof. dr. sc. Lenko Uravić s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” i njegova mlađa kolegica mag. oec. Roberta Kontošić, predstavivši model valorizacije uvale Blaz, istaknuli su njenu “nevjerojatnu razvojnu mogućnost”, i to i za Barban i za Marčanu i za Labinštinu. Njen sjeverni dio pripada barbanskoj, a južni marčanskoj općini. Od prapovijesti je zbog brojnih izvora pitke vode uvala Blaz puna života; svi su izvori izdašni, od 300 do preko 2.00 litara u sekundi. Uvalu Blaz su zvali i uvalom mlinova; postojalo je minimalno pet mlinova, a prvi zapis koji dokumentira mlinove, konkretno kupoprodaju jednog mlina, potječe iz 1572. godine.
U toj je uvali moguća izgradnja turističkih sadržaja u smjeru ekskluzivnih vila (kojih uokolo već ima), lovnog i ribolovnog turizma, zone sportova i rekreacije, seoskog turizma s restauriranim mlinovima te marine, a Uravić za potonju spomenuo lokaciju kamenoloma u Raklju, uz poštivanje svih ekoloških kriterija.
– Uvalu Blaz su u ratnim godinama razgledali prvi ljudi tvrtke Neckermann i nizozemske kraljevske aviokompanije KLM, te nas u hotelu ‘Histria’ zatim pitali: “Što to košta?” Oni bio to doslovno kupili, no nije bilo riješeno vlasnički odnosi, postojalo je društveno i privatna vlasništva, kazao je Uravić.

(Zoran ANGELESKI)

Objavljeno: 28.02.2016

Petar Stanković – jedan od najuglednijih Istrana u Europi

Ovogodišnji Memorijal Petra Stankovića naslovljen “Barban u srcu” održava se danas i sutra, 25 i 26. veljače, u barbanskoj osnovnoj školi. Tim smo povodom razgovarali s jednim od njegovih organizatora, prof. dr. Slavenom Bertošom sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

– Memorijal Petra Stankovića postao je tradicionalna manifestacija krajem veljače. Kako je krenula inicijativa za revalorizacijom i ponovnim predstavljanjem lika i djela tog velikog intelektualca?
– Poticaj je krenuo 2010. od strane načelnika Općine Barban Denisa Kontošića koji me zamolio može li za potrebe sastavljanja tekstova o prošlosti Barbana i njegovog područja iskoristiti i moje do tada objavljene radove. Poviješću Barbana bavim se, naime, više od 20 godina i imam petnaestak objavljenih znanstvenih priloga, a upravo je tiskana i moja knjiga “Barban i mletački Loredani. Život u pokretu, ljudi i događaji” koja će službeno biti predstavljena na proljeće. Na zajedničkim je susretima koji su uslijedili zaključeno da je Barbanština kraj vrlo bogate i zanimljive prošlosti koju bi valjalo pokazati javnosti, ali i dalje znanstveno i stručno istraživati. Zato je načelnik predložio mogućnost organiziranja godišnjih skupova na kojima bi sudjelovali istraživači različitih struka i profila, ali i svi ljubitelji barbanske prošlosti.
Kao datum skupa određena je obljetnica rođenja poznatog barbanskog kanonika, erudita i polihistora Petra Stankovića, 24. veljače 1771. Glavni organizator i pokrovitelj skupa je Općina Barban, a uz nju suorganizatori su Župa sv. Nikole u Barbanu, Turistička zajednica Barban i Osnovna škola Jure Filipovića, u čijem se prostoru susreti svake godine i održavaju. Kao veliki ljubitelj zavičajne prošlosti, vrlo sam se rado prihvatio uloge voditelja znanstvenog skupa i glavnog urednika pripadajućeg zbornika radova nazvanog “Barbanski zapisi”.

– Koji je cilj ovoga znanstvenog skupa?
– Prvi memorijal Petra Stankovića “Barban u srcu” održao se 2011., ali tada to još nije bio pravi znanstveni skup u punom smislu riječi. U zgradi donje, stare osnovne škole u Barbanu održao sam 25. veljače te godine predavanje pod naslovom “Crtice iz barbanske novovjekovne prošlosti”, a dan kasnije u sportskoj dvorani Osnovne škole Jure Filipovića bio je organiziran i zabavni dio. U mnogobrojnoj publici koja je slušala predavanje bili su porečki i puljski biskup mons. Ivan Milovan te župnik Župe sv. Nikole u Barbanu vlč. Mirosłav Paraniak, koji je potom postao i član uredništva zbornika.
Općinski je načelnik odmah pokazao ne samo veliki entuzijazam, zainteresiranost i želju da se memorijal organizira pod pokroviteljstvom i uz financijsku pomoć Općine Barban, već je i sam počeo istraživati teme koje su ga zanimale i o kojima je potom i govorio na svim idućim susretima. Cilj je znanstvenih skupova javnosti izložiti sve ono što je tijekom prošlosti o Barbanu i Barbanštini zabilježeno, manje u postojećim monografijama, a mnogo više u obliku različitih segmenata razasutih po mnogobrojnim radovima i prilozima, a potom okupiti skupinu stručnjaka, s različitih znanstvenih polja, koji bi vlastitim angažmanom proučili i potom na memorijalima predstavili svoja istraživanja. Do sada se održalo šest znanstvenih skupova, a objavljena su četiri zbornika s više od 1.100 stranica teksta o ovom vrlo lijepom i zanimljivom dijelu Istre.

– Koji su sve aspekti Stankovićeva stvaralaštva predstavljeni tijekom dosadašnjih izdanja?
– Svaki znanstveni skup započinje najprije izlaganjima o Petru Stankoviću, a potom slijede ostale povijesne, arheološke, jezikoslovne, književne, gospodarske i druge teme. Na dosadašnjim susretima govorilo se o Stankoviću kao arheologu, o njegovom doprinosu proučavanju puljskog amfiteatra i o jeziku njegovog “Kratkog nauka karstijanskoga” (2012.), potom o pismima Petra Stankovića u rukopisnom fondu Accademie dei Concordi u Rovigu, o njegovim radovima s područja agronomije, o njegovom prijevodu na čakavsko narječje starog soneta na istriotskom dijalektu te o stilskim figurama u zbirci pjesama “Versi del canonico Pietro Stancovich” (2013.). Bilo je riječi i o imovini Stankovićevih na Barbanštini i njegovoj tužbi protiv kanonika Petra Feretića 1806. (2014.), kao i o kanonikovoj ostavštini u Sveučilišnoj knjižnici u Puli, crkvenim prilikama u Župi Barban prema njegovom zapisniku iz 1830., o rimskim akveduktima P. Stankovića te o njegovom pedagoškom radu (2015.). Većina tih priloga može se pročitati u “Barbanskim zapisima”.

– Petar Stanković bio je veliki intelektualac o čijem radu šira javnost do nedavno nije puno znala.
– Petar Stanković/Pietro Stancovich nedvojbeno je bio jedan od najuglednijih Istrana u Europi u prvoj polovici XIX. stoljeća, ali se zanimanje za njegovo djelo pojavilo tek u drugoj polovici XX. stoljeća. On i njegov rad dobro su poznati u znanstvenim i stručnim krugovima, ali i među lokalnim žiteljstvom, posebice Pazinštine, odakle je potjecala njegova razgranata obitelj, te Barbanštine, gdje je živio cijeli život te tamo i počiva na mjesnom groblju sv. Križa. Volio je putovati, sudjelovati na znanstvenim susretima, održavao je veze s mnogim uglednim osobama. Bio je član niza znanstvenih i umjetničkih, pretežito georgičkih akademija i društava. Ono što se o Stankoviću ni danas ne zna najviše se odnosi baš na njegovu suradnju s mnogobrojnim kulturnim ustanovama, poglavito u inozemstvu. Osim arhiva Accademie dei Concordi u Rovigu, koji je 90-ih godina pregledao prof. dr. Miroslav Bertoša, nisu, naime, uopće poznati arhivi ostalih akademija, a znamo da je broj onih s kojima je Stanković surađivao i s čijim se članovima i osobno dopisivao bio priličan.

– Možete li nam nešto reći o posebnostima ovogodišnjeg izdanja i novim publikacijama koje prate ovaj skup.
– Svaki se novi znanstveni susret barem po nečemu razlikuje od prethodnog, pa je to slučaj i ove godine. Uz uobičajeno predstavljanje zbornika, govorit ćemo i o jednoj novoj knjizi, a imamo i nekoliko izlagača koji do sada nisu nastupali na našem skupu. Teme naših ovogodišnjih susreta, prvi dan skupa, bit će vezane za Petra Stankovića: Anton Percan govorit će o palači obitelji Stanković u Barbanu, Denis Kontošić o Stankoviću kao pjesniku, a dr. Sandro Cergna o Stankovićevom zanimanju za ihtiologiju, što se uočava iz pisama koje je uputio Giandomenicu Nardu u Veneciju. Nakon kratkog predaha, uslijedit će izlaganje Lucijana Benkovića o don Luki Kircu, barbanskom župniku od 1887. do 1895., dok će profesor Josip Šiklić obraditi stanovništvo Barbana prema popisima iz 1531. i 1945.
Preostala izlaganja uslijedit će drugi dan skupa: dr. Lina Pliško i Romana Percan govorit će o rakljanskoj frazeologiji, prof. dr. Lenko Uravić i Roberta Kontošić predstavit će model valorizacije uvale Blaz, Matija Drandić pričat će o povijesti Barbanskog statuta, a ja o Sutivancu u Uskočkom ratu prema epizodi iz 1616. Samanta Paronić obradit će potom podatke iz matičnih knjiga vjenčanih od 1815. do 1821., Marko Jelenić Barbanštinu u godinama smrtnosti od 1821. do 1841., dr. Stipan Trogrlić govorit će o Župi Barban i agrarnoj reformi 1945.-1946., a Iva Kolić o Antifašističkoj fronti žena s posebnim osvrtom na Barbanštinu.
Prvi dan skupa predstavit ćemo IV. svezak zbornika “Barbanski zapisi”, u kojem će biti objavljeni svi prilozi s prošlogodišnjeg susreta. O zborniku će govoriti profesor Josip Šiklić, a o prikupljanju tekstova i važnosti ovog izdanja govorit će Denis Kontošić, načelnik Općine Barban i ja kao glavni urednik.
Drugi dan skupa započet će s predstavljanjem knjige mlade povjesničarke Samante Paronić “Logori smrti. Potresna stvarnost barbanskih i proštinskih ‘evakuiraca’ (1914.-1918.)”, koju je nedavno tiskala izdavačka kuća Geaidea iz Pule. Uz autoricu i općinskog načelnika Kontošića, o knjizi će govoriti njezini recenzenti prof. dr. Nevio Šetić i ja. Za područje Barbanštine i Proštine ovo je prvo sustavno istraživanje i prva monografija o navedenoj problematici, koja donosi niz novih podataka otkrivenih i zapisanih upravo autoričinom marljivošću. Knjiga je važna i zato jer je tiskana prigodno, odnosno baš u godinama kada se obilježava stogodišnjica Prvog svjetskog rata.

– Kakvi su planovi za budućnost ovoga memorijala?
– Znanstvenim skupovima i zbornicima želja nam je ukazati na raznolike sastavnice bogate barbanske prošlosti koja u mnogim svojim aspektima još uvijek nije sustavno proučena, a postoje i mnogobrojne slabije poznate teme. Također, u budućnosti želimo proširiti istraživačke horizonte, otvoriti nova polja i nove teme te preko njih istaknuti nove rezultate suvremenih istraživanja.
Budući da suradnici Memorijala Petra Stankovića žive i rade u Istri, izvrsno je poznaju, pa je između ostalog i to nedvojbeno jamstvo kvalitete njihovih istraživačkih nastojanja, čemu ćemo pozornost posvećivati i u budućnosti. S obzirom na činjenicu da je Barbanština kraj iznimno bogate prošlosti, vrlo je vrijedno i pohvalno istaknuti činjenicu da Općina Barban i njezin načelnik svesrdno podupiru višestruka nastojanja za daljnjim multidisciplinarnim istraživanjima prošlosti, ali i sadašnjosti i budućnosti svojeg područja, brinući se o organizaciji i redovitom godišnjem održavanju znanstvenih skupova, a također i redovitom tiskanju pripadajućih zbornika. Budući da je Istra, općenito gledajući, područje s vrlo naglašenim interesom za zavičajnu prošlost i njezino proučavanje, važno je naglasiti da veliku ulogu u tome ima i Općina Barban.
Organizator skupa je Općina Barban, a suorganizatori TZ Barbana i OŠ Jure Filipovića.

(Vanesa BEGIĆ)
Objavljeno: 25.02.2016 | Glas Istre