Muzej u čast barbanskom ponosu i tradiciji

Malo tko u Istri ne zna za feštu Trka na prstenac, oživljeno viteško natjecanje slično Sinjskoj alci koje se održava u Barbanu od 1976. godine svakog trećeg vikenda u kolovozu. Velika pučka fešta okupi na tisuće znatiželjnika koji vole vidjeti lijepe rasne konje, konjanike u staroj nošnji koji se bore za prstenac te još koju zanimljivu facu koja se tog vrelog popodneva muva po Barbanu. I tako već desetljećima. I nakon godina i godine tradicije, konačno je ove godine Trka dobila i svoj dom.

U centar se ulazi kroz svjetlosne i zvučne obruče (G. ŠEBELIĆ)

U centru Barbana, na samoj placi i povijesnoj palači iznad gradske lože otvoren je zanimljiv mali muzej, odnosno Centar za posjetitelje posvećen Trci na prstenac. U čast toj manifestaciji koja privlači na tisuće posjetitelja, općinska uprava odlučila je u središtu mjesta urediti centar za posjetitelje koji svim gostima Barbanštine i Istre predstavlja tradiciju tog viteškog natjecanja, ali i lokalnu povijest.

Virtualno Gradišće (G. ŠEBELIĆ)
Crni obruči i prstenac

Kako zapravo izgleda ovaj prostor na placi iznad nekadašnje gradske lože? Na samom ulazu je info pult Turističke zajednice gdje se mogu dobiti sve potrebne informacije o Centru, ali i Barbanštini. Tu možete pogledati i film o Trci na prstenac, a potom se po stepeništu možete uputiti na prvi kat centra i najimpresivnijeg dijela ove male turističke atrakcije – crnog hodnika sa svjetlosnim efektima u obručima koji simboliziraju stazu Gradišće kroz koju jahači moraju proći da bi došli do prstenca.


Ptica prstenac (G. ŠEBELIĆ)

Dok hodate kroz zanimljive obruče, prati vas topot konja, baš kao da ste na pravoj jahaćoj stazi. Naime, veliki prstenovi uz pomoć senzora detektiraju brzinu i ritam kretanja posjetitelja te svjetlosnim efektima dočaravaju pokret čime se stvara napetost i doživljaj konjanika pri ciljanju prstenca. Već tu ste zaintrigirani što vas dalje čeka.

Zid proslavljenih konjanika (G. ŠEBELIĆ)

Nakon što osjetite duh Trke na prstenac i tremu konjanika i njihovih konja na startu staze, ulazite u manju dvoranu s prezentacijom Trke kroz povijest i njezinih sudionika, eksponatom Ptice prstenac i koplja položenih oko nje u središtu prostorije te tradicionalnih narodnih nošnji i popratnih rekvizita.
Zid posvećen najboljima

Riječ je o replici skulpture Josipa Diminića koju svaki slavodobitnik prima kada osvoji prstenac. Ujedno na zidu ove prostorije ispisana su imena svih dosadašnjih slavodobitnika Trka uz godine kada su pobjeđivali, kao i pobjednici Trke za viticu koja se održava dan prije Trke na prstenac. Mjesta ima dovoljno i za neke buduće slavodobitnike koji će ponosno koračati Gradišćem.

U pozadini čujete glas poznatog radijskog voditelja Roberta Ferlina kako vodi Trku, a to vas u trenu odvede na Gradišće kada „svi puti vode u Barban“. Na drugom zidu te najveće prostorije nalazi se stara slika Barbanca u narodnoj nošnji gdje su opisani svi njeni elementi, kao i sve ono što sam konjanik na Trci mora imati od opreme.
Zabava za puk

Za one koji nisu toliko upućeni u povijest, dobro je znati da je Trka obnovljena 1976. godine i to zahvaljujući grupi entuzijasta koji su u sklopu tadašnje Istrijade odlučili ponovno u Barbanu pokrenuti staru vitešku igru, koja je starija i od Sinjske alke iz 1715. godine. Tada nisu ni slutili da će se iz tog druženja i zabave izroditi jedna od najpoznatijih istarskih manifestacija ovakvog tipa, koja spada u najmasovnije pučke ljetne fešte na Poluotoku.

Tako to treba izgledati (G. ŠEBELIĆ)

Trka naravno ima i svoju povijesnu komponentu. U Barbanu i obližnjoj Savičenti održavala su se konjička natjecanja ovakvog tipa za vrijeme velikih sajmova i crkvenih proslava radi zabave puka i plemića. Barbanska se trka prvi put spominje 1696., a savičentska 1713. U Savičenti su ovakvom turniru mogli pristupiti samo plemići i građani, dok su u Barbanu mogli nastupiti svi koji su ispunjavali pravila objavljena u ‘Proglasu’ na slobodnom sajmu u Barbanu 10. lipnja 1696., prema kojima je na turniru mogao sudjelovati samo konjanik opremljen kao ratnik, vojnik ili vitez.
Video projekcije

Pravila su bila slična današnjima, iako tada nije bilo Časnog suda, mjerenja vremena… Natjecatelj bi s mjesta utrke kretao na znak trube u punoj opremi prema prstencu. Ukoliko bi postigao pogodak, morao se vratiti pred suce radi provjere punti. Pobjednik bi uz najveće počasti dobivao iznos u visini vrijednosti jednih svilenih čarapa i jednog srebrnog mača. Poticaj za ponovno oživljavanje Trke zasigurno je bio i rad dr. Danila Klena, koji je u svom znanstvenom radu, tragom prepiske starih dokumenata barbanskog načelnika Josipa Batela iz druge polovice 19. stoljeća, aktualizirao Trku. Sve ostalo sada je povijest, a ova dvorana sve će posjetitelje uputiti upravo u tu priču.

Ovalna dvorana s projekcijama (G. ŠEBELIĆ)

Prostor dalje vodi u kružnu galeriju u kojoj se vrti film u krugu, odnosno za 360 stupnjeva. Tu se mogu vidjeti video materijali o Trci i pripremi za samu Trku, ali i konjanicima. U budućnosti će se tu moći vidjeti i dodatnih 10-tak kratkih filmova od kojih će neki biti snimati u tehnici od 360 stupnjeva pa će se vrtjeti u kružnoj dvorani- o folkloru, crkvama na ovom prostoru. Snimanje filmova je već počelo, a projekt bi trebao biti gotov do kraja godine. Isto tako, planira se prikazivati i 3D mapping, odnosno nastajanje pojedinih barbanskih zgrada po uzoru na slične 3D mappinge koji su se prikazivali na pulskom festivalu Visualia.
Stari gradić

Time će se moći oživjeti neke stare barbanske vizure mjesta. Naknadno će se instalirati i zanimljiva 3D animacija, a i posjetitelji će moći naočalama za virtualnu stvarnost sjesti na konja i kopljem, odnosno joystickom gađati prstenac.

Ovdje možete saznati da je Barban stari gradić koji je u 13. stoljeću pripao pazinskom feudu pod vlašću goričkih grofova. U svojoj povijesti bio je kasnije i pod vlašću Austrijanaca, a najduže je pripadao mletačkoj obitelji Loredan, koja je Barban kupila 1535., a u njezinom je vlasništvu ostao čak 334 godine. Njihova ostavština definitivno je palača Loredan na barbarskoj placi, koja je izgrađena daleke 1606.

O povijesnim događanjima (G. ŠEBELIĆ)

No, Barban se može podičiti i ostacima iz antičkog doba, glagoljicom, kulama, gradskim vratima, brojnim crkvama i freskama. Sve o tome, saznat ćete u ovom dijelu posjetiteljskog centra. Na kraju samog centra uređena je velika dvorana za prezentacije i okupljanja većeg broja ljudi te suvenirnica sa suvenirima koji su autentični u ovome kraju. A njih ne nedostaje, ako uzmemo u obzir koliko toga bude izloženo na svim ljetnim feštama u Barbanu i okolici. Bit će to idealno mjesto za održavanje raznih skupova i proslava.
Naočale za proširenu stvarnost

Posebnost čitave priče su arhitektonska rješenja. U osmišljavanju centra, arhitekti su nastojali primijeniti i osmisliti inovativni i zabavni sadržaj. Zabavno je odmah na početku dok hodate kroz obruče koji vas prate zvukom i svjetlošću pa imate osjećaj da ste i sami dio Trke. Drugi kuriozitet je što su svi eksponati prezentirani kroz Brailleovo písmo, ali i same taktilne površine koje vode kroz cijeli objekt radi razumijevanja i kretanja slabovidnih osoba.

Svi ju žele (G. ŠEBELIĆ)

Također, u čitavom centru instalirana je moderna LED rasvjeta. Općina Barban uređenjem ovog interaktivnog prostora o povijesti i tradiciji ovog kraja ne namjerava stati. Planovi su veliki. Želja im je obogatiti postav novim multimedijalnim sadržajima, naočalama za proširenu stvarnost i slično. Tada će doživljaj u svijetu virtualnosti biti potpun. I dovoljan do trećeg vikenda u kolovozu kada se sve to može vidjeti uživo i osjetiti prava uzavrela atmosfera starog konjičkog natjecanja.

Preuzeto:

Od
Barbara Ban -23/04/2019
https://www.helloistria.com/kultura/trka-na-prstenac-muzej-u-cast-barbanskom-ponosu-i-tradiciji/

 

Otvoren Centar za posjetitelje Barban

Na barbanskoj placi u staroj komunalnoj palači otvoren je u utorak navečer za brojne uzvanike Centar za posjetitelje posvećen trci na prstenac.

– Ovo je novi iskorak trke na prstenac, spoj povijesti i nove tehnologije. Zadili smo u sridu, rekao je istarski župan Valter Flego na otvaranju Centra.

Načelnik općine Barban Dalibor Paus dodao je da je nakon 43 godina trka na prstenac zaslužila da se prezentira na ovakav način. Za uređenje centra uloženo je 238 tisuća kuna Ministarstva turizma, a još toliko uložila je općina Barban iz svoga proračuna.

Monika Udovičić, pomoćnica ministra turizma rekla je da turiste zanima trka na prstenac, ovo je ogroman obol kulturnom turizmu i postav doista prikazuje ono što je autohtono u Barbanu.

Idejni projekt izradio pazinski Studio Putinja, svjetlosne efekte Marko Bolković, a zvučne Level 52.

U Centar se ulazi kroz tunel koji vodi prema prstencu. Uz posebne svjetlosne efekte i zvukove topota konja u kasu te zvuk koplja kada pogodi prstenac. Zatim put vodi posjetitelja u prostoriju gdje je na postolju u sredini izložena Diminićeva skulptura ptice prstenca, a uokolo nje postavljena su koplja konjanika. Dolazi se zatim do kružne prostorije gdje će se projicirati video u krugu – 360 stupnjeva. I na koncu krug završava s dvoranom u kojoj će se naknadno instalirati 3 D animacija. Posjetitelji opremljeni kopljem (joystickom) i naočalama za virtualnu stvarnost, moći će se okušati u Trci na prstenac, proživljavajući u autentičnom ambijentu i uz autentične zvukove napetost pred trku. (J. O.)

Preuzeto: Glas Istre
https://www.glasistre.hr/istra/barban-otvoren-centar-za-posjetitelje-posvecen-trci-na-prstenac-581649

Glas sv. Pava

Cjelokupan dokument možete pogledati ovdje

Na Barbanštini izvanredni turistički rezultati

Na području Općine Barban u prvih je devet mjeseci ostvareno 82.680 noćenja, što je čak 21 posto više nego u istom razdoblju lani Istodobno je zabilježeno 9.354 dolazaka, 23 posto više nego lani. Prema riječima Denisa Kontošića, općinskog načelnika i predsjednika Turističke zajednice Općine Barban, ove brojke kazuju da je riječ o rekordnoj turističkoj godini . Naime, već u prvih devet mjeseci premašena je čitava 2015. godina kada je ostvareno 69.583 noćenja i 7.864 dolazaka.
– Ove je godine dobru sezonu najavio odličan rezultat noćenja u svibnju koji je nadmašio lanjsko razdoblje za čak 42 posto. U lipnju je ostvareno 31 posto više noćenja u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je srpanj bio u plusu od značajnih 29 posto, rekao je Kontošić. I dolasci bilježe rekorde, pa ih je tako u lipnju bilo 46 posto više nego lani, u srpnju 45 posto više, dok rujan bilježi plus od 36 posto.
Na području općine Barban trenutno je registrirano 178 iznajmljivača s 1.454 turistička kreveta u 245 objekta seoskog domaćinstva. Broj kreveta povećan je za 18 posto u odnosu na lani, kada ih je bilo 1.232. U odnosu na prošlu godinu povećan je i broj iznajmljivača sa 157 na 178 (rast od 13,4 posto), kao i broj smještajnih jedinica, s 219 na 245 (plus 12 posto).
Komentirajući ovako visok rast noćenja i dolazaka, Kontošić navodi da se na području ove općine svake godine ostvari 10.000 noćenja više, i to već nekoliko sezona zaredom.
– Dio smo istarskog poluotoka, a koji je sam po sebi oduvijek privlačan za boravak i odmor. Barbanština je dio čarobnog mozaika istarske ljepote, pravi zeleni raj i oaza mira, koja se u proteklih deset godina uspjela odlično pozicionirati. Kod nas se Europljani rado dolaze odmarati, osloboditi poslovnog stresa, napuniti se pravom energijom do iduće godine. Prednost boravka na našem području je u tome što smo udaljeni od ljetnih gužvi, a opet smo blizu svega. Gosti to znaju i rado nam se vraćaju. Najveći dio naših kuća za odmor je jako dobro uređen, s bazenima i velikim okućnicama, dječjim igralištima i sportskim terenima, a more, koje našim gostima nije na prvome mjestu, udaljeno je pola sata vožnje.
Imamo i svoje more u Raškom zaljevu, Barbansku rivijeru, na kojoj ljeti organiziramo regatu, a uskoro planiramo početi uređivati plaže i šetališta, kaže Kontošić te napominje da se od 2002. godine do danas barbanska destinacija uspjela razviti do razine prepoznatljivosti.
– Barban danas nije više nepoznat. Rado nam dolaze Nijemci, Austrijanci, Nizozemci, Švicarci i svi ostali Europljani. U početku smo poticali razvoj seoskog turizma i trudili se uvjeriti ljude da urede stare kuće jer će stranci rado dolaziti u naša sela. Nakon početne skepse, razvoj je krenuo vrlo intenzivno, pa smo unatrag pet, šest godina počeli govoriti samo o podizanju kvalitete smještaja, kaže Kontošić.
Broj objekata i ležajeva povećavao se svake godine. Općina je istovremeno uređivala pješačke, biciklističke i konjičke staze, vidikovce i odmorišta, razvijala nove zabavne programe, te podržavala razvoj konjičkog i adrenalinskog sporta, team-building programe u cjelogodišnjem razdoblju.
– Poticali smo i podržavali naše ugostitelje koji su podigli kvalitetu svoje ponude i usluga i danas su spremni prihvatiti sve naše goste, ali i goste sa šireg područja. Trud se isplatio. Sela su nam danas uređena, nema kuća srušenih krovova. Kuće se i dalje uređuju i grade se nove. Svatko tu mora pronaći svoju računicu, iznajmljivači i ugostitelji. Dio smo velikog europskog prostora i turističkog tržišta na kojem će uvijek postojati želja za boravkom na ugodnim i lijepim, antistresnim i zdravim prostorima, a mi smo upravo takvi. Mislim da imamo velike prilike i mogućnosti, klimatske i položajne, za razvoj zdravstvenog turizma. Općina Barban i njezina turistička zajednica će i dalje činiti posebne napore za uređenje prateće infrastrukture (staze, odmorišta, plaže, turistička signalizacija), ali i poticati daljnje podizanje kvalitete smještaja i ponude našim gostima, napominje Kontošić.
(Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

Mali vodič: Gdje u prirodi bildati produktivnost

Malo je poslodavaca u Hrvarskoj poput Sandra Mura, osnivača tvrtke IT Bellabeat iz Zagreba, koji je svojim zaposlenicima tijekom vrućih ljetnih mjeseci omogućio rad na egzotičnim Kanarima u raskošnim vilama s bazenom. I dok zaposlenici Bellabeata uživaju radeći na Kanarima, mnogi hrvatski radnici željno iščekuju jednodnevni ili dvodnevni teambuilding u Istri, na Velebitu, u Baranji…
Posljednje dvije godine teambuilding polagano raste, ali još nije ni blizu zamahu u kojem je bio prije početka ekonomske krize. Zajednička druženja zaposlenika izvan ureda danas prakticiraju najčešće velike kompanije poput banaka, osiguravatelja, iz IT sektora, autoindustrije, a rjeđe i neke manje tvrtke koje dobro posluju. Rast tržišta teambuildinga ujedno znači rast kontinentalnog turizma jer agencije koje ga organiziraju većinom nude sadržaje na kopnu, iako ima i morskih programa. Zajedničko druženje izvan ureda najbolje je organizirati u prirodi provođenjem raznih adrenalinski hprograma u kojima će zaposlenici pokazati jesu li za timski rad ili individualci, pobjednici ili gubitnici… Većina takvih sadržaja organizirana je na kopnu gdje je mnogo lakše angažirati sudionike u raznim aktivnostima nego od njih u jedan dan napraviti ‘kapetane’.

Morski programi U ponudi sadržaja teambuildinga najviše morskih programa nudi agencija Istra Adventura Team koja, među ostalim, ima i YachtAdventure. Pustolovina počinje u luci Krnici, nastavlja se gliserima po Raškom zaljevu i obilaskom skrivenih uvala, vodenim sportovima, posjetima uvali Vošćice i špilji kod Crne Punte te završava ručkom u ribljem restornu Sv. Mikola na obali rta Sv. Nikola. To je samo jedan od brojnih programa te agencije, u ponudi su još: kajak-safari, adrenalinski dan, vožnja četverokotača i kajaka, safari terencima, jahanje na ranču Barba Tone u Manjadvorcima i drugo. Prema riječima Mladena Draguzeta, direktora Istra Adventure Teama, takve programe teambuildinga najviše traže IT tvrtke i one koje imaju prodaju, odnosno zastupništvo određenih brendova.
– Riječ je o aktivnostima koje većina njih nikad nije radila, tako da novo iskustvo smatraju iznimno zabavnim i vrijednim – kaže Draguzet te ističe da je pri odabiru programa teambuildinga najbolje angažirati profesionalce i organizatora obavijestiti o kakvim je gostima riječ radi prilagodbe sadržaja. Važno je znati da ljudi izvan posla mogu biti posve drukčiji nego u uredu i pripremiti razne sadržaje koji bi ispunili njihova očekivanja.

Lički izazovi Vrlo je zanimljivo područje za teambuilding i Lika, gdje se iz staroga seoskoga gospodarstva u selu Rizvanuša nedaleko od Gospića, u Parku prirode Velebit, razvio Pustolovno-izletnički centar Rizvan City u vlasništvu agencije Adria Velebitica, koja organizira raznovrsne sadržaje teambuildinga. Ta se turistička agencija specijalizirala za pustolovne programe u prirodi na području Velebita i Like, ali i u dijelu sjeverne Dalmacije.
Nudi mnogo zanimljivih aktivnosti: paintball, šumski adrenalinski park, zip line, stijenu za penjanje, divovsku ljuljačku, streličarstvo, streljaštvo, ljudski stolni nogomet, safari četverokotačima i terencima po Velebitu, safari kajacima, urnebesnu olimpijadu, Tesla photohunt… Osim atraktivnih adrenalinskih programa, nudi i domaću hranu te smještaj u autentičnom okružju. Tko želi doživjeti iskonsku ljepotu Velebita, ne treba dvojiti, to je pravi izbor. No programi se mogu i prilagoditi želji klijenta ovisno o tome koliko dana teambuilding traje, strukturi sudionika te je li riječ samo o zabavi ili i edukaciji. U toj agenciji tvrde da su njihovi programi inovativni, zanimljivi i jakog intenziteta te da sudionici u kratkom vremenu dožive mnogo toga što u svakodnevnom životu ne doživljavaju. Zbog toga su iznimno privlačni za sudjelovanje te dignu adrenalin čak i pasivnijim sudionicama. Ipak ističu da tvrtke ne trebaju na programe teambuildinga gledati kao na ono što će drastično poboljšati njihovo poslovanje, odnose u tvrtki ili nešto treće. Jer je to nemoguće postići u kratkom vremenu na bilo koji način, pa tako ni teambuildingom koji je samo jedan od način ulaganja u zaposlenike.

U potrazi za blagom Među agencijama koje imaju veliko iskustvo u organiziranju teambuildinga i nude raznovrsne programe je i RinaTravel&Event.
– Potražnja za organiziranjem teambuildinga raste u slučaju osiguravatelja i farmaceutska industrije, a kod telekomunikacijskih je tvrtki obrnut trend – ističe Neven Rinčić, partner i direktor marketinga RinaTravel&Events. Ta agencija nudi 60 različitih aktivnosti za rad u timovima, a može se birati između timskog rješavanja zadataka, potrage za blagom, timskog slikanja, sudjelovanja u ekološkim i humanitarnim akcijama, ali i raznim adrenalinskim aktivnostima, jedrenju, golfu…
Rinčić ističe da u petnaest godina poslovanja te agencije gotovo da i nema uspješne hrvatske i regionalne tvrtke s kojom nisu surađivali, a dio poslovanja odnosi se i na inozemne poslovne grupe.
– Najbolja iskustva dolaze iz suradnje sa stalnim klijentima. Dobro ih poznajemo, a oni su već naviknuti na kompletnu uslugu s minimalnom količinom stresa – napominje Rinčić.
Programe korporativnih okupljanja u RinaTravelu osmišljavaju svaki put iznova uz suradnju s provjerenim partnerima; najboljim domaćim hotelijerima, ugostiteljima i dobavljačima. Klijenti najčešće traže jedrenje, izlet gliserima, snimanje filma, potragu za blagom, timsko kuhanje, kreativne radionice i večernji program s glazbom uživo, a važan im je vrhunski smještaj, kvalitetan prijevoz, restorani, vinarije i agroturizam. Domaćim grupama najatraktivniji su dvodnevni i trodnevni programi u Istri i Dalmaciji te jednodnevni u okolici Zagreba.
Rinčić ističe da najbolju suradnju postižu s tvrtkama koje znaju što žele i kakav proračun imaju na raspolaganju.

Prema izboru zaposlenika Iako stručnjaci za organizaciju teambuildinga tvrde da je najbolje izbor programa prepustiti njima, vlasnica i generalna direktorica agencije Komunikacijski laboratorij Manuela Šola odabir lokacije i programa prepušta svojim djelatnicima.
– Razgovorom dođemo do smjera koji je zanimljiv većini zaposlenika i odlučimo. Trudimo se održati teambuilding izvan ureda kako bismo napravili odmak i lakše se fokusirali. Lokacije ovise o vrsti teambuildinga; na edukativnom smo bili na Sljemenu i u novootvorenoj Muzičkoj akademiji, a na vikend-zabave išli smo u Beograd i Baranju. Nedavno smo se vratili s Prvića, gdje smo imali kombinaciju edukacije i zabave – kaže Šola. Prema njezinim riječima, vlastita organizacija teambuildinga pokazala se najboljim rješenjem. Uostalom, ta kreativna agencija kreira programe drugima pa joj nije problem odabrati najbolje za sebe.
Početkom organiziranja programa teambuidlinga u Hrvatskoj neke su tvrtke kopirale američki koncept i vodile psihologa koji je ocjenjivao ponašanje zaposlenika, što se pokazalo lošom odlukom i kontraproduktivno jer su zaposlenici osjećali nelagodu i stres.
Takvu praksu nikad nije provodila tvrtka Franck, u kojoj smatraju da su zajednička druženja djelatnika izvan radnog okružja vrlo važna, ali da sadržaj tog druženja treba prilagoditi domaćem mentalitetu. Zbog toga je Franck stvorio vlastite programe teambuildinga, niz aktivnosti kojima ulaže u zajedništvo i motivaciju zaposlenika te vlastiti napredak.

 

27/08/2016Kata Pranić

 

Bruno Kožljan pobjednik 41. Trke na prstenac

Nakon trostrukog pripetavanja što na Trki na prstenac nije viđeno možda i desetljećima s ukupno jedanaest punti već kada je počela padati noć na trkalištu Gradišće slavio je 55-godišnji Bruno Kožljan, najstariji sudionik ovog viteškog natjecanja.

On je na konju Hugu dvaput tijekom trke pogodio u sridu, zadnji put za jedan punat, dok je njegov glavni suparnik u posljednjem pripetavanju 31-godišnji Toni Uravić na koncu, pod pritiskom, promašio. Nevjerojatna je bila završnica u kojoj je osim spomenute dvojice ostao i mladi 18-godišnji Stefano Osip koji je prvi ispao iz finala. U prvom pripetavanju i Kožljan i Uravić pogodili su za dva, pa se sve moralo ponavljati. Kada je Kožljan pogodio u sridu, a zasvirao je Radetzky marš, svi su pomislili da je trka gotova, ali ga je Uravić u stopu pratio i na oduševljenje publike i on pogodio za tri punta. U trećem pripetavanju više ni konji nisu htjeli slušati, ali su ih uz pomoć konjušara usmjerili na istrčavanje, ali je tu već i koncentracija padala pa je Kožljan pogodio punat, a Uravić u ništa, pa je tada konačno bilo jasno tko je konačni pobjednik Trke na prstenac koja je tako obilježila 320. godišnjicu od prvijenca i 40. obljetnicu od obnavljanja viteškog nadmetanja. Još su se natjecali Milio Grabrović, Goran Špada, Gvido Babić, Silvio Učkar, Antonio Osip, Aleksa Vale, Maksimilijan Rojnić, NandiRadola, StefanoBenazić, Gordan Galant, Luka Kancelar, Sanjin Pliško te dvojica debitanata Toni Vlačić i Stefano Osip.

S druge se strane tijekom današnjeg predvečerja u Barbanu odigrao nezapamćen politički igrokaz kojeg možda ponajbolje ocrtava komentar voditelja čitave trke Roberta Ferlina kada je ustvrdio da nikad u životu nije vidio toliko političara na jednom mjestu, a naročito ne u Saboru. Stvarno previše, iako su parlamentarni izbori pred vratima. Lokalni su se političari u kvintalima mogli pezat, a od onih na državnoj razini stigli su tehnički premijer Tihomir Orešković, predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović, predsjednik SDP-a Zoran Milanović s čitavim vodstvom, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković s čitavim vodstvom, predsjednik Stranke rada i solidarnosti Milan Bandić kojem su sekundirali nekadašnji ministar financija Slavko Linić i nesuđeni premijer Ljubo Jurčić, zatim bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, ministar turizma Anton Kliman, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković ministar Zlatko Hasanbegović, a bio je tu i IDS u punoj spremi.

– Želio sam iskoristiti ovu jedinstvenu priliku u Barbanu gdje će doći velik broj državnih dužnosnika da upravo ovdje iz Istre, koja je po toleranciji daleko iznad ostatka Hrvatske, pošaljemo jedno vrlo jasno upozorenje na postojeću eskalaciju nacionalizma i šovinizma u Hrvatskoj gdje zbog izborne kampanje brojni hrvatski politički akteri o tome šute. Mislimo da o tome ne smijemo šutjeti, već jasno govoriti, jer nam nije prihvatljivo da se retorika vraća na razinu devedesetih godina, a da ne govorim o nekim mračnim godinama hrvatske povijesti, kazao je predsjednik IDS-a Boris Miletić istaknuvši da je Istra multikulturalna i višejezična sredina s čime se treba ponositi te napomenuvši da institucije trebaju kažnjavati takve ispade, a dužnosnici ih osuditi. Na novinarsko pitanje na što je konkretno mislio kazao je da se to prije svega odnosi na događanja u Srbu i u Kninu.

– Prije svega se veselim upoznat se s Trkom na prstenac, jer sam često odlazio na Sinjsku alku, a vidim da postoji puno sličnosti. Veselim novom iskustvu naše baštine i tradicije koja se održava intenzivno već 40 godina, a datira više od tri stoljeća, kazao je Andrej Plenković koji se prethodno u Barbanu rukovao s Zoranom Milanovićem, pa su ga novinari pitali kako je prošao susret. “Sve O. K. Očito je Hrvatska trenutno vrlo predvidljiva u smislu gdje se možemo sresti. Malo smo popričali i pozdravili se.”

– Nisam ovdje zbog kampanje kada sam u zadnjih deset godina devet puta bio ovdje, a nije svake godine kampanja. Tu dolazimo često, jer je u općini na vlasti i načelnik iz SDP-a, a bio sam i lani i predlani, kazao je predsjednik SDP-a Zoran Milanović dodavši da je na Sinjsku alku dolazio od četvrte godine života, a u Barban dolazi, jer je manje pretenciozna svečanost, fešta i nema napetosti. Na novinarsko pitanje jesu li rukovanje i srdačni odnosi s Plenkovićem naznaka velike koalicije SDP-HDZ Milanović je odgovorio jasno ne, ali da je naznaka da nema neprijateljstava. Milanović je kazao da očekuju da budu najjača, ali ne dominantna lista, te da će u koaliciju zatim pozvati IDS, kao jakog i važnog partnera, čak i ako im ne bude trebalo glasova. Naglasio je da je Hrvatska po uvjetima poslovanja po podacima Svjetske banke u zadnje četiri godine jako napredovala i da se s tim treba nastaviti.

(A. DAGOSTIN)

Bruno Kožljan Bruno Kožljan Bruno Kožljan

Održan 6. Barban Classical music night

Manifestacija Barban classical music night održana je ovih dana šesti put zaredom, u župnoj crkvi sv. Nikole u Barbanu, u organizaciji Turističke zajednice Barbana i pod pokroviteljstvom Općine.
Ljubitelje klasične glazbe oduševio je nastup mješovitog pjevačkog zbora Štorija iz Rukavca u Općini Matulji s kojom je Općina Barban pobratimljena još 2003. godine. Predstavili su se izborom pjesama iz svog bogatog repertoara, a barbanska publika ih je nagradila spontanim pljeskom nakon svake izvedbe. Zbor okuplja 20-tak članova pod vodstvom maestre Ariane Bossi. S ponosom ističu da su sačuvali identitet zborskog pjevanja svog kraja i zavičaja.
Zbor je nastupio uz pratnju Ivana Bošnjaka na glasoviru. Gosti programa bili su učenici Glazbene škole Ivana MatetićaRonjgova, odjeljenja u Barbanu, mladi virtuozi klasičnih djela na harmonici, Leonardo Rojnić i Erik Mirković koji su oduševili svojim nastupom.
(Priredila M. V. I.)

Objavljeno: 26.07.2016 | Glas Istre

Istarski folkloraši među kremom svjetskog etna

folkloraši

Damir Višković pobjednik 7. regate Barbanske rivijere

U konkurenciji od 30 jedriličara, Damir Višković pobjednik je 7. regate Barbanske rivijere nedavno održane u uvali Blaz. Barbanska regata bodovala se i za Argonaut kup: ovo je bila treća zaredom, nakon fažanske te regate u lučici Tivoli-Mandrač, a slijede još natjecanja u Ližnjanu, Puli i Poreču. Osim
regate, održano je i treće kolo Argonaut kupa. Ukupno 22 jedriličarske posade jedrile su u pet skupina i dva plova dužinom Raškog zaljeva, sa startom i ciljem u uvali Blaz. Uvjeti plovidbe bili su povoljni, a natjecatelje nije omeo ni kratkotrajni neverin. Puhao je jugoistočni vjetar brzinom od 8 do 15 čvorova, što se smatra dobrim omjerom snage vjetra i jedra jedrilica, zbog čega je raški zaljev privlačan jedriličarima. I ove godine Barbanska regata održana je u organizaciji pulskog Jedriličarskog kluba Delfin, pod pokroviteljstvom Općine Barban i tamošnje turističke zajednice.
Nakon regate održana je tradicionalna 6. morska trka na prstenac u gumenjacima u kojoj natjecatelji, po uzoru na poznatu barbansku konjičku trku, nastoje pogoditi prstenac. Posada gumenjaka ima dva člana, veslača i kopljanika. Nakon podosta nanizanih srida i pripetavanja, pobjedu su odnijeli Josip Vujčić i AnteoŠumberac. Nakon regate za natjecatelje su u golemoj tavi pripremljene lazanje s morskim plodovima. Najveći broj jedriličara u uvalu Blaz dolazi dan ranije, ponajprije radi druženja i zabave. Tako se ove godine u petak održala 2. fijondijada, natjecanje u gađanju praćkom, u kojem je nauspješniji bio Davor Lazar, a atmosferu su zagrijali Barban Stonesi. (M. V. I.)

Objavljeno: 25.07.2016 | Glas Istre

Zasvirili i stari i mladi iz Istre i Slovenije

Tradicionalni susret harmonikaša “Zasvirimo u Barbanu” u subotu je na barbanskoj Placi proslavio svoj 15. rođendan, uz brojnu publiku i svirku 50-ak sudionika iz svih dijelova Istarske županije i dragih gostiju iz Slovenije.
Svoje umijeće, talent i veliku ljubav za muziciranje na harmonici u 42 točke su pokazali izvrsni školovani i samouki glazbenici svih generacija. Naglasak je, prema uvriježenom običaju, na veseloj glazbi koja ne poznaje granice ni barijere u komuniciranju, već otvara srca, i na srdačnom druženju. Do kasnih večernjih sati publika je, tako, uživala u zvucima glavnog instrumenta – harmonike, ali i onih pratećih, poput roženica, truba, trombona, klarineta klarineta, bajsa i violina, uz koje njene kvalitete još više dolaze do izražaja.
Susret je otvorio načelnik Općine Barban Denis Kontošić koji je, poželjevši sudionicima i gostima dobrodošlicu, dobru muziku i raspoloženje, najavio da Barbance i njihove goste idućih mjeseci čekaju još brojna događanja i fešte, a vrhunac će, kao i svake godine, biti Trka na prstenac. “Zasvirimo u Barbanu” glazbena je manifestacija na kojoj se ne dodjeljuju nagrade za najbolju svirku, već plakete i zahvalnice. Svaki od sudionika ima na raspolaganju tri minute da se pokaže u najboljem svjetlu, a pravila dopuštaju da harmoniku prate i neki od puhačkih ili drugih instrumenata. Led je ove godine probio Renato Špada, jedan od najstarijih prisutnih harmonikaša, s pjesmom ”Da nije ljubavi”, ali i s nekoliko simpatičnih viceva koji su nasmijali već dobro raspoložene posjetitelje. Za njim su se izmjenjivali i svi ostali, mladi i stari, veterani i debitanti na susretu, a s njima i polke, valceri, istarski baluni i druge skladbe.
Najveće oduševljenje i pljesak zasluženo je pripao 13-godišnjem virtuozu, miljeniku publike Leonardu Rojniću, koji je nedavno okrunjen za harmonikaškog princa Boljuna. Osim njega, zasvirali su i Erik Mirković i Diego Učkar, također perspektivne mlade snage koje povezuje ljubav prema svirci i omiljenom instrumentu istarskih fešti, još od malih nogu.
Popularni susret, čiji je službeni dio započeo promenadnim nastupom svih sudionika od Velih vrati do Place, a zaključen je dojmljivom zajedničkom svirkom, vodila je Dorina Tikvicki, uz pomoć organizatora ove manifestacije i vrsnog harmonikaša Romana Baćca.
Pokrovitelji su Općina Barban i barbanska Turistička zajednica.

(K. FLEGAR)

 

Zasvirili i stari i mladi iz Istre i Slovenije