JAVNI POZIV ZA UDRUGE

Javni poziv za financiranje programa, projekata i manifestacija u 2016. godini.

 

Dokumentaciju možete pogledati ovdje:

 

JAVNA RASPRAVA

Temeljem članka 96. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine Republike Hrvatske” br. 153/13), Zaključka Načelnika Općine Barban o utvrđivanju Prijedloga Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone Barban – Krvavci II Klasa: 350-01/15-01/17 i Urbroj: 2168/06-16-02-26 od 21. siječnja 2016. godine i Zaključka Načelnika Općine Barban o utvrđivanju Prijedloga Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone Barban – Krvavci III Klasa: 350-01/15-01/17 i Urbroj: 2168/06-16-02-27 od 21. siječnja 2016. godine, Jedinstveni upravni odjel Općine Barban kao Nositelj izrade, objavljuje

JAVNU RASPRAVU
o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone Barban – Krvavci II
i
JAVNU RASPRAVU
o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone Barban – Krvavci III

 

Javne rasprave o Prijedlozima Urbanističkih planova uređenja započinju 4. veljače 2016. godine i traju do 5. ožujka 2016. godine.
Javni uvid u Prijedloge Urbanističkih planova uređenja, u vrijeme trajanja javne rasprave, može se izvršiti u prostorijama Jedinstvenog upravnog odjela Općine Barban, Barban 69, 52207 Barban, svakim radnim danom od 09.00 do 14.00 sati.
Javno izlaganje o Prijedlozima Urbanističkih planova uređenja sa stručnim obrazloženjem izrađivača održat će se 16. veljače (utorak) 2016. godine u 17.00 sati u prostorijama Općine Barban, Barban 69, 52207 Barban.
Pravo na sudjelovanje imaju javnopravna tijela koja mogu dostaviti mišljenja na Prijedloge planova te ostali sudionici koji mogu prijedloge i primjedbe u pisanom obliku uputiti na adresu: Jedinstveni upravni odjel Općine Barban, Barban 69, 52207 Barban, u elektroničkom obliku na adresu: opcina-barban@pu.t-com.hr ili upisom u knjigu primjedbi koja će biti izložena tijekom javnog uvida zaključno do 5. ožujka 2016. godine.

Klasa:350-01/15-01/17
Ur.br.: 2168/06-16-02-28
Općina Barban
Jedinstveni upravni odjel

Poslovna zona u kojoj žele raditi poduzetnici iz cijele Hrvatske

U poslovnoj zoni Barban – Krvavci koja se prostire na deset hektara na križanju zaobilaznice naselja Barban i županijske ceste Barban – Vodnjan, smještena su proizvodni pogoni tvrtki IZO, ABS, obrta Auto Baggio, te solarna elektrana zagrebačke Amnis energije koja je u vlasništvu Austrijanca Wernera Schoissengeiera. No, dovršava se izgradnja i mnogih drugih objekata, pa će uskoro u ovoj prostranoj zoni, opremljenoj svom potrebnom infrastrukturom, početi poslovati i autoservis Filipović, tvrtka koja proizvodi pesticide Barbancommerce i pulski drvoprerađivač Meritum Nova. No, postoji i interes mnogih drugih poduzetnika iz Istre i drugih dijelova Hrvatske koje ova zona privlači ne samo zbog povoljne cijene, nego i lokacije, kojoj gravitira Puljština. Osim toga, blizu je luka Raša, odakle roba može krenuti na daleka tržišta.
Roba se izvozi u Kinu, Egipat i Vijetnam
Denis Kontošić, načelnik Općine Barban i pokretač cijelog projekta, podsjeća da se od 2002. do 2009. čekalo da država ustupi Općini 7,5 hektara zemljišta za 70.000 kuna, a dodatno je s privatnim vlasnicima dogovorena zamjena još oko tri hektara zemljišta. Zona je otvorena 2009. godine, projekt je prepoznalo i Ministarstvo poduzetništva i obrta koje je usmjerilo četiri milijuna kuna u kompletnu komunalnu infrastrukturu, dok je Općina o vlastitom trošku očistila teren koji je bio nepristupačan, pretvoren u divlji deponij i pun raslinja.
– Prva faza obuhvatila je deset hektara: pod krovom je šest objekata, od kojih tri već posluju, a radi se o ukupno sedam investicija, računamo li i solarnu elektranu koja radi od siječnja 2014. uz snagu od 600 kilovata. Preostalo je još 6.000 kvadrata zemljišta od kojeg je investitor odustao nakon što je pala cijena poticaja, a kanio je izgraditi još 400 kw. To je zemljište Općina stoga prodala Stolariji i pilani Ratković iz Varaždinskih Toplica, objašnjava Kontošić te dodaje da će pilana svoje proizvode preko luke Raša izvoziti na daleka tržišta Kine, Egipta i Vijetnama. Oni već sada izvoze na ta, ali i druga tržišta: prema Istri iz Varaždinskih Toplica svaki dan stiže šest šlepera s robom, veli načelnik.
Podsjeća da je prvi pogon 2013. otvorio IZO, a nakon njega ABS koji je ovdje od kolovoza 2014.
– Postoji još zainteresiranih investitora, međutim, još nismo uspjeli riješiti zemljišne probleme, a riječ je o granici katastarskih općina bez koje ne možemo definirati parcelu, objašnjava Kontošić.
U drugoj i trećoj fazi zona će dobiti još 20 hektara koji će se nadovezati uz postojeću, a u idućih mjesec dana održat će se javna rasprava o UPU-u vezanim upravo za ovu dogradnju, napominje načelnik.
U ABS-u zaposleno ukupno 110 radnika
Najimpozantniji pogon u ovoj zoni na čak 6.000 kvadrata u kojem je zaposleno 40-ak radnika otvorila je tvrtka ABS koja se bavi proizvodnjom PVC i aluminijske stolarije te termoplan stakla. Vlasnik Armando Stanišić, kojeg je CROMA proglasila poduzetnikom 2015. godine, kaže nam da je osnovni razlog dolaska u ovu zonu bilo širenje poslovanja, te povoljni uvjeti. Tvrtka, naime, ima pogon i u Kukurinima gdje je postalo pretijesno, pa je bilo nužno otvaranje nove hale u koju je uloženo pet milijuna eura. Stanišić je iz Pićna, gdje je prvotno želio izgraditi halu, no ondje nije bilo poslovne zone, a Lupoglav mu nije odgovarao zbog mogućeg nedostatka radne snage koja pak gravitira Barbanu.
– Server je u Kukurinima, a ovdje u hali nalaze se CNC strojevi za numeričko upravljanje. Radniku na računalo stigne radni nalog iz tehničke pripreme, dijelovi se umeću u stroj koji onda odrađuje posao, veli Stanišić koji u oba pogona zapošljava 110 radnika. Nikada im nisu kasnile plaće, “makar za plaće motao dignuti kredit”, niti je tvrtka bila u blokadi.
ABS pokriva hrvatsko tržište, a 45 posto proizvoda izvozi u države Europske unije. Problemi s naplatom postoje i ovdje i vani, veli Stanišić i napominje da treba biti oprezan i paziti s kim radiš jer te nikakva institucija ne štiti. Tvrtku je u dobi od 42 godine osnovao u nepovoljno doba, ratne 1994., kada su mnoga poduzeća propadala, među ostalim i ono u kojem je i sam bio zaposlen.
Hale se proširuju na sve strane zone
Pored ABS-ove hale dovršava se pogon Meritum Nove, a iza njega prostiru se kolektori solarne elektrane. Tvrtka IZO u barbanskoj zoni ne proizvodi slastice, nego strojeve i opremu za prehrambenu industriju. Voditelj prodaje Elvis Draguzet kaže nam da su ovdje tri godine, hala se prostire na tisuću kvadrata, a isto toliko prostran je i pogon u Balićima.
– Namjeravamo se širiti, dograditi još 1.000 kvadrata, a tada ćemo vjerojatno i zapošljavati. Ovdje je zasad zaposleno 15-ak radnika, a u Balićima 70-ak. Odlučili smo se za ovu zonu zbog povoljnih uvjeta gradnje, krenuli smo s kupnjom zemljišta, Balići su blizu, udaljeni deset kilometara, a ondje nije bilo mogućnosti širenja. Ideja je da ondje ostane proizvodnja kolača, veli Draguzet te napominje da se 60 posto proizvedene opreme izvozi, a 40 posto plasira na domaće tržište. Ističe da vani nema problema s naplatom. Stoga će sutra izlagati na sajmu u Riminiju gdje mogu sklopiti konkretne poslove s inozemnim partnerima.
Dobri uvjeti Općine
U zoni još posluje autolimarski i autolakirerski obrt Auto Baggio u kojem, osim vlasnika Draženka Bariše, radi još jedan radnik. I Bariša napominje da su presudni bili dobri uvjeti koje mu je ponudila Općina, pod uvjetom da u roku od dvije godine hala bude pod krovom. Gradnja je počela 2010. a završena lani. Planira proširiti posao te ove godine zaposliti još tri radnika.

(Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

Sjećanje na Šajine: Bio je to pomor civila, ali i obitelji

Oko jedne ure u noći nacifašisti su opkolili selo jer su Šajinci rekli ne fašizmu. Ubijeni su stari i dica. Šajini su u četiri ure ujutro bili u ognju. Nad nedužnim civilima počinjen je ratni zločin, ali nisu im ubili radnički i težački ponos, jer su njihovi sinovi i kćeri izvojevali slobodu koju i danas uživamo, rekao je Mirko Bulić, općinski vijećnik iz Šajina, na današnjoj komemoraciji u Društvenom domu gdje su se mještani i njihovi gosti prisjetili sumještana pobijenih u zločinačkom pohodu njemačke vojske i fašista 9. siječnja 1944.
Prije 72 godine, u noći između 8. i 9. siječnja, nacifašisti su poharali Šajine, ubili 54 mještana i zapalili selo, produživši dalje do Bokordića na području općine Svetvinčenat, gdje su stradala još 22 seljanina, a desetak ih je odvedeno u konclogore. Za Bokordiće se pričalo da su ih greškom spalili, ali mještani okupljeni na komemoraciji u Šajinima pričaju nam da nije bilo greške kad su s nacifaštistima bili domaći vodiči.
Nakon kapitulacije Italije, pojašnjavaju, ovdje je ostalo talijanskih fašista iz garnizona u Vodnjanu i priključili su se Nijemcima iz Pule i s domaćim vodičima krenuli na civile. Jednog izdajnika ljudi su prepoznali, pet-šest godina prije toga otišao je iz Šajina i živio u Galižani. On je došao s tom vojnom škvadrom.
– Pomor civilnog stanovništva, staraca, žena i djece najgore je što se u ratu može desiti, a to je ono što je donijela Rommelova ofenziva. Šajini su bili početak, jer je poslije stradala Lipa u Primorsko-goranskoj županiji, a u Istri Bokordići, Sutivanac, Gajana… Šajini su spaljeni, ostalo je 120 djece bez jednog ili oba roditelja, bio je to pomor civila, ali i obitelji. Znamo da je tada partizanski pokret rastao i da su vođe tog pokreta bile iz ovog dijela Barbanštine, 20-ak dana prije ovog zločina tražilo se da se oni predaju, ali ih ljudi nisu htjeli izdati, rekao je barbanski načelnik Denis Kontošić, obraćajući se okupljenima na komemoraciji.
Podsjetio je da spomen-soba, otvorena u Društvenom domu u Šajinima na 70. godišnjicu stradanja sela, čuva ovu povijest koju mlade generacije ne smiju nikad zaboraviti. Objavljena je i knjiga “Stradanje sela Šajini”, ali, upozorio je Kontošić, o tome nema bilješke u Istarskoj enciklopediji. A u Šajinima je poginula polovica seljana, 70 posto kuća je spaljeno.
– Samo Istra, i to povijesno-geografski gledana, u Drugom svjetskom ratu imala je 17 tisuća žrtava, poginulo je 6.000 boraca, a više od 5.000 ih je skončalo u konclogorima, među ostalima i u fašističkim pećima u Rižarni. Cijenimo borce u Domovinskom ratu, ali ne damo ni za dlaku da su zaslužniji od antifašističkih boraca za slobodu Hrvatske.
Već 25 godina vodimo bitku s ekstremnom hrvatskom desnicom. HDZ-ovac Miljan Brkić pita našeg ministra turizma Darka Lorencina jeste li vi u hrvatskoj ili talijanskoj regiji!? A Istrani su uspjeli kroz 13 stoljeća sačuvati svoj identitet i materinski jezik, i to u prostorima pod tuđinskom vlašću, i zaslužuju itekako poštovanje. To sam rekao i predsjedniku Tuđmanu 1993. kad nas je na prijemu u Zagrebu uvrijedio rekavši da mi Istrani nemamo dovoljno nacionalne svijesti, kazao je predsjednik istarskog SABA-a Tomislav Ravnić.
Lijep program u Društvenom domu izveli su učenici Osnovne škole Barban, zbor i recitatori. Odavanje počasti nedužnim šajinskim žrtvama počelo je svetom misom u crkvi sv. Petra. Potom su na spomen-obilježju žrtvama fašističkog terora vijence položili i odali počast delegacija Mjesnog odbora Šajini predvođena predsjednikom Dragom Perešom, predstavnici Općine Matulji i Šajinima bratske Lipe koja je poharana četiri mjeseca kasnije, zatim delegacije Bokordića, općina Barban i Svetvinčenat te udruga antifašističkih boraca i antifašista Istarske županije, Barbana, Savičente i Liburnije. Organizatori komemoracije su Mjesni odbor Šajini i Općina Barban.

(D. PALIBRK, snimio D. ŠTIFANIĆ)

dsti3192514.jpg.crop_display dsti3192506.JPG.crop_display dsti3192509.jpg.crop_display dsti3192510.jpg.crop_display dsti3192511.jpg.crop_display dsti3192512.jpg.crop_display